Senin, 16 Desember 2013

EDUKASAUN DEMOKRATIKU

SAIDA MAK EDUKASAUN

      Edukasaun hanesan esforsu ho konsensia ne’ebe iha intensaun. Ida ne’e signifika katak iha objetivu ne’ebe bele atinzi.

      Edukasaun mos hanesan atividade iha orientasaun ba objetivu.

SAIDA MAK EDUKASAUN  DEMOKRATIKU

      Edukasaun demokratiku mak “edukasaun ne’ebe fo oportunidade hanesan ba kada ema atu hetan edukasaun iha eskola tuir ninia kapasidade”

TERMUS LEGAIS

Konstitusaun RDTL iha Art. 59:

Paragrafu 1 hateten katak “Estadu rekonyese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mos harii sistema ensinu báziku universal, obrigatoriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka.

Paragrafu 2 “Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian.”

SIGNIFIKADU DEMOKRASIA NO EDUKASAUN NIA PRESIZA

Demokrasia tuir disionariu baziku ilustradu Portugues (2002) katak “sistema político em que a soberania pertence ao povo” (p. 155).

Signifika katak idea ka presepsaun moris ne’ebe fo prinsipiu direitu no dever no hetan tratamentu ne’ebe hanesan ba sidadaun hotu-hotu, tamba povu mak nu’udar kbi’it ba soberania hotu no halo desizaun ba nasaun nia futuru.

Iha edukasaun, demokrásia hatudu ho konsentrasaun no esforsu ba estudante iha kondisaun ne’ebe normal (intelijensia, saude, kondisaun sosial, no seluk tan).

Prosesu demokrasia edukasaun normalmente sei halao entre edukadar no edukante iha ambiente amizade, tantu individual no kolektiva.

EDUKASAUN BA FOLIN UMANU

Iha asuntu ne’e demokrasia haree nudar pilar dahuluk atu asegura amizade direitu umanu hodi la hare seksu, tinan, rasa, kor kulit, relijiaun no nasaun.

Iha edukasaun demokratiku, valor sira ne’e mak hakuda ho haree diversidade entre individu sira, tantu relasaun entre edukante sira ka relasaun entre edukante ho edukador ne’ebe respeitu malu no hafolin malu.

MUDANSA HANOIN NE’EBE SAUDAVEL

Tau matan ba prinsipiu no hamoris ezistensia ideolojia katak ema tenke hetan edukasaun.

Husi edukasaun mak ema bele muda no dezenvolve an sai ema duni iha nia abilidade iha sosiedade nia laran.

Eskola nudar institusaun edukasaun presiza atetude ne’ebe demokratiku no la akontese obriga opiniaun ba ema seluk.

EDUKASAUN BA NESESIDADE NO UNIDADE

Fiar lolos katak abilidade ho karizma hala’o ninia servisu, hodi fo prioridade uluk nesesidade nasaun ka sosiedade duke nesesidade pesoal ka nesesidade grupu ki’ik.

Fiar lolos katak abilidade hodi kombate bosok sira no atetude sira ne’ebe hakarak hapara dezenvolvimentu no moris diak sosiedade no nasaun (Purwanto, 1994).

PRINSIPIU DEMOKRASIA SIRA IHA EDUKASAUN

      Direitu fundamental sidadaun atu hetan edukasaun.

      Oportunidade ne’ebe hanesan ba sidadaun atu hetan edukasaun.

      Direitu no oportunidade bazeia ba sira-nian kapasidade (Indar, 1994).

IMPLEMENTASAUN DEMOKRASIA EDUKASAUN IHA TIMOR-LESTE

      Artigu 59 Konstituisaun RDTL 2002

Paragrafu 1 hateten katak “Estadu rekonyese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mos harii sistema ensinu báziku universal, obrigatoriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka.

Paragrafu 2 “Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian.”

NIA IMPLEMENTASAUN MAK;

      Haruka estudante eskola iha liur (Scholarship)

      Halao akreditasaun ba Universidade no Institusaun sira.

      Halao edukasaun eskolaridade “nove anos”

      Aumenta eskola vokasional no teknika.

      Fo formasaun ba familia no joven sira liu husi seminar ka enkontru.

      Fo treinamentu ba joven ka emprezariu sira atu dezenvolve ekonomia iha setor privadu ka nasional. Ezemplu: IADE (Instituto de Apoio ao Desenvolvimento Empresarial), CDE (Centro Desenvolvimento Empresarial)

      Cuban project for literacy: atu tulun povu ne’ebe seidauk konyese letra no numeru, nune’e mos fo treinamentu ba profesor/a sira kona-ba metodolojia aprendizajen no seluk tan.

 
SE NIA BELE, TAMBA SA HAU LABELE ?

SE NASAUN SELUK BELE, TAMBA SA HAU NIA NASAUN LABELE ?
 

HAU NIA NASAUN MAK HAU NIA UNIVERSIDADE
HAU NIA POVU MAK HAU NIA EDUKADOR

Kamis, 12 Desember 2013

HAKEREK PROPOSTA

DIFINISAUN PROPOSTA

       Proposta hanesan planu servisu ka atividade ne’ebe kria ho sistematika no detailu ba atividade ne’ebe formal.

       Proposta mos rekomendasaun ba servisu ka atividade ruma ne’ebe presiza aseita husi parte seluk ka ema seluk.

       Formas atividade ne’ebe halo ho formal no tuir standarte  ka kriteria proposta ne’ebe iha.

       Planu eskrita ne’ebe bele esplika ba ema seluk  kona ba atividade ida ho nia objetivu hotu.

IMPORTANSIA PROPOSTA

       Dokumentus atividade ka servisu ruma ne’ebe efektivu no efesiensia

       Formas ka matadalan ba atividade ne’ebe planeia ona.

       Bele kontrola atividade ka servisu ne’ebe planeia tiha ona.

       Bele atinzi ba objektivu no benefisiu aktividade ne’ebe ita planeia ona.

 KONSEPTU OINSA ATU HALO PROPOSTA

Tuir mai iha pontu hirak ne’ebe ita persija hatene oinsa atu hakerek proposta ba organizasaun ka instituisaun ida hodi husu ajuda.

1.    Titulu Proposta

2.    Introdusaun

3.    Kontekstu husi problema

4.    Objektivu

5.    Aktividade

6.    Fatin no tempu

7.    Halo budget/orsamentu

8.    Relatorio

 ESPLIKASAUN:

1.    Titulu proposta: esplika kona ba titulu husi proposta ne’ebe ita hatoo. Exemplu; proposta kona ba husu ajuda “Makina Suku Ropa”.

2.    Introdusaun: esplika kona ba se mak ita (organizasaun / grupu: vizaun no misaun), ita nia aktividade, ita nia esperensia no kapasidade.

3.    Kontekstu husi problema: esplika tanba sa mak ita husu ajuda, signifika saida ka benefisiu husi aktividade ne’ebe ita proposta atu ajuda ka fo suporta (impaktu ba komunidade, ema ne’ebe fo ajuda/NGO ka organizasaun seluk)

4.    Objektivu: esplika objektivu husi aktividade ne’ebe ita sei organiza. Halo rezumo objektivu ho klaru.

5.    Aktividade: esplika liu kona ba lalaok husi aktiividade ne’ebe ita sei halo.

6.    Fatin no tempu: tau mos iha ne’ebe no bainhira mak aktividade ne’e ita sei halo.

7.    Halo budget/ orsamentu hira mak persija ka halo budget kona ba sasan saida deit mak ita persija.

8.    Relatorio: esplika katak wainhira aktividade remata, pronto atu halo relatoriu no responsavel ba iha orsamentu hirak ne’ebe fo.

HAKEREK KARTA

Difinisaun Karta:
          Karta hanesan dokumentu ida ne’ebe ema ka grupo ruma uja hanesan fonte ba informasaun ka hanesan moos hatoo informasaun ba ema ka grupo sira seluk tuir buat ne’ebe hakerek iha karta ne’e nia laran. Karta moos hanesan fonte komunikasaun ba ema hotu-hotu tuir funsaun karta ida-idak nian.
Objektivu Husi Karta:
          Karta ne’ebe ema hakerek iha objektivu no funsaun ketak-ketak tuir tema karta ne’e no nia assuntu iha karta ne’e. Ba jeral karta hanesan fonte informasaun ba ema hotu-hotu ka hanesan hato’o informasaun ba ema ka grupo ruma.
            Iha modelu karta ne’ebe barak ho objektivu ne’ebe diferensia, hanesan moos fo informasaun ne’ebe diferensia moos ba ema ka grupo ida.
Oinsa bele hakerek karta:
          Ema hotu bele hakerek karta tuir nia komprensaun, maibe karta ne’ebe atu sai diak mak tenke iha esplikasaun ne’ebe klaru ba assuntu ka objektivu ruma ne’ebe los atu ema ne’ebe ita direje ba bele komprende diak karta ne’ebe ita hakerek. Iha moos parte ida ne’ebe importante mak karta ne’ebe los uja karimbu ka cap ne’ebe iha atu hatudu katak karta ne’e iha legalidade.
Modelu-modelu no Exemplo karta:
KARTA REKEREMENTU
Karta rekerementu hanesan karta ne’ebe ema ka grupo ida halo atu husu ba ema seluk ka grupo seluk hanesan director, administrador no seluktan ho objektivu husu ajuda kona ba buat ne’ebe ema ka grupo ne’e persija no karta rekerementu ne’e ita halo wainhira ita persija husu, halo buat ruma ka atu halao aktividade ruma. Exemplu karta rekerementu ba servisu, karta rekerementu ba ajudasaun orsamentu, karta rekerementu ba mudansa fatin servisu no seluktan.
Kriteria hakerek karta rekerementu:
·         Iha parte permeiru ita sei hakerek data, fulan no tinan ita halo karta rekerementu ne’e
·         Numeru karta rekeiramnetu moos presija hakerek hodi ema ne’ebe simu karta ne’e bele komprende, tamba tuir fusaun karta rekerementu hanesan karta ida ne’e ita kuando halo atu husu ajuda no seluktan tuir ita nia persija
·         Tuir tan ita tau ema ne’ebe ita deriji karta ne’e ba sira ho iha hela fatin hanesan fatin ne’ebe universal ba ema hotu-hotu
·         Iha tuir tan ita hakerek ita hanoin ka ita nia interesante iha karta ne’e nia laran
·         Hakerek moos ita nia objektivu husi karta ida ne’e
·         Husu sira nia hanoin no obrigadu tebes ba sira ne’ebe ita fo hakarak hodi fo hanoin ba sira atu bele iha interesante ba ita nia karta ne’e
·         Ikus liu hakerek ema ne’ebe responsabilidade no moos ema ne’ebe hakerek karta ne’e hodi ema iha garantia
Exemplo karta rekerementu ajudasaun ba desastre naturais
Buibau, 10, Januari 2012
No : 2
Pagina : Rekerementu ajudasaun no suporta ba Desastre Naturais
Ba :
Sr/a
Francisco da Silva
Iha Fatin
Ho respeitu,
Ho hanoin katak ita nia komunidade ne’ebe hetan desastre naturais, Ho lisensa hanesan chefe do suco ho membru konselhu do suco iha hanoin hakarak hetan partisipasaun ajuda no suporta husi ita hotu ba ita nia komunidade ne’ebe agora dadaun hetan hela desastre naturais. Ho objektivu atu halo kaman ita nia komunidade ne’ebe hetan susar husi desastre naturais ida ne’e.
Ami simu buat hotu ne’ebe ita bo’ot sira hakarak tau hodi fo ajuda no suporta ita nia komunidade ne’ebe hetan hela desastre naturais hanesan material no moos laos material tuir ita bo’ot sira nia hanoin no partisipasaun. Ita bo’ot sira nia ajudasaun ami sei entrega direitamentu ba ita nia komunidade ne’ebe agora dadaun hetan desastre naturais iha sira nia fatin.
Mak ne’e deit karta rekerementu ne’ebe ami conselhu do suco halo, hodi fo hanoin ida ba ita hotu atu bele suporta no ajuda ita nia komunidade sira ne’ebe hetan hela susar, tamba ho ajudasaun no suporta ida ne’e sei signifika tebes ba sira nia moris agora.
Ho konselhu do Suco nia naran ami agradese no husu Obrigadu wain ba ita bo’ot sira ajudasaun ho suporta.
Chefe do Suco
Buibau
(Francisco Ximenes)
Pessoal Apoiu Administrasaun do Suco
Buibau
(Moises Sarmento)

 
KARTA KONVITE
Difinisaun karta konvite:
            Karta konvite hanesan karta ida ne’ebe atu konvida ema ka grupo ruma atu tuir aktividade ruma. Objektivu husi karta ne’e mak fo informasaun atu hatudu legalidade hodi nune’e ema ne’ebe ita deriji karta ne’e iha interese atu bele partisipa.
Exemplo kriteria oinsa atu hakerek atu hakerek karta konvite ho diak:
I.          Diresaun karta
Hakerek iha leten diresaun ka karta ne’e atu hato’o ba ema se no iha linha tuir mai hakerek ema nia posisaun ka nia servisu.
Exemplu; Hato’o Ba : Ex.mo Sr. Fracisco Guterres depois iha parte okos hakerek ho ema ne’e nia posisaun hanesan Admnistrador sub distrito Laga. Ita moos bele hakerek dereitamente deit nia posisaun, kuando ita la hatene ema ne’e nia naran kompletu.
Exemplu; Hato’o ba : Ex.mo Sr. Admistrador Subdistritu Laga.
II.         Numeru Karta
Numeru karta hanesan parte ida ne’e ema atu hatene total karta iha fatin ida halo ona karta ne’e dala hira. Ida ne’e moos hanesan parte ida legalidade atu karta konvite hotu ne’ebe sai husi fatin ida iha numeru karta hodi labele iha kopia karta ida ne’e husi ema seluk. Exemplu kodigu ba numeru karta: 03/02/SB/2012; 03 hanesan numeru ema ne’ebe ita fo konvite ba hanesan administrador Distritu, 02 hanesan durante tinan ida ne’e total konvite ne’ebe fo sai ona, tuir mai tau moos kodigu Suco nia naran hanesan Soba bele hakerek SB no ikus liu tinan 2012
III.        CC(Carbon Copy)
CC hanesan total kopia karta konvite ba ema hotu ne’ebe ita Diriji.
Exemplu: karta ida ne’ebe ita fahe ba Administrador Subdistritu Laga no Administrador Distritu Baucau no moos ema seluktan, ita sei hakerek iha parte CC. Iha parte ne’e CC moos importante, tamba ema ne’ebe ita konvida bele hatene ita nia karta konvite ne’e diriji ba ema ne’ebe deit no ida ne’e sei halo sira iha interesante tebes atu tuir ita nia aktividade hotu.
IV.        Assuntu
Assuntu ka topiku iha konvite ida nia laran, hanesan parte importante ida husi karta ne’ebe ita hakerek. Ho assuntu ne’ebe iha ema sei hatene tipu atividade saida mak ita atu organiza.
V.         Konteudu karta
Antes tama ba konteudu husi karta ita tenke hakerek Ho respeitu, atu ema ne’ebe simu ita nia karta sente iha dignidade no iha interese atu le’e no komprende assuntu saida mak ita atu hatoo iha karta laran. Linha tuir mai ita hakerek aktividade saida mak ita atu halo ho introdusaun badak no objektivu husi ita nia karta ne’e. Exemplu hosi konteudu karta;
·         Intrudusaun Badak husi Suco ka chefe Suco no moos bele tau profil suco nian
·         Hakerek objetivu husi aktividade ne’e atu ema ne’ebe ita deriji karta bele komprende ita nia aktividade nia objetivu
VI.        Ajenda
Ajenda moos sai parte importante liu iha karta ida, iha parte tolu importante liu iha karta mak hanesan :
-          Data
-          Fatin
-          Horas
Ita presija hakerek data atividade, fatin ita hala’o atividade no moos horas hahu atividade ne’e.
Exemplu;
·         Data
Ita hakerek loron, fulan no tinan wainhira ita halao aktividade ida, hodi nune’e sai informasaun ba ema ne’ebe ita deriji karta atu bele perpara an no tempo atu tuir ita nia aktividade. Exemplo: Loron 01 Fevereiro 2012
·         Fatin
Fatin ne’e hanesan assuntu ida importante atu ema bele hatene iha ne’ebe ita halao ita nia aktividade no iha ne’e ita hakerek kompletu fatin ne’ebe ita realiza ita nia aktividade, nune’e hanesan matadalan ida ba ita nia tarjetu. Exemplo: boleha, Sede do Suco Soba, Subdistritu Laga,Distritu Baucau.
·         Horas
Horas moos importante tebes atu ema bele hatene aktividade nia abertura no enseramentu.  Exemplo: Tuku 09.00-12.00
VII.       Liafuan taka
Iha ne’e ita hakerek liafuan ne’ebe bele halo ema bele partisipa diak no husu obrigadu ba sira nia partisipasaun no kolaborasaun atu sira bele iha interese ba ita nia aktividade.
VIII.      Data halo karta
Data ne’ebe ita hakerek karta moos importante atu ita hakerek atu ema bele hatene ita nia preparasaun ba ita nia aktividade.
IX.        Assinatura
Iha parte ne’e importante moos atu ema hatene hodi hatudu katak karta ne’e formal no diak liutan ita tau moos ita nia karimbu suco nian.
X.         Anexo programa
Lista programa hotu ne’ebe detail kona ba aktividade hotu iha programa ne’e nia laran, exemplo; Horariu orador, assuntu ne’ebe koalia no horas koalia no seluktan
                                                                                                              
EXEMPLO:

Hato’o ba          : Ex.mo Sr. Fransisco Guterres
                        Administrador Sub- Distritu Laga.
No                    : 03/02/SB/2012
Cc                    : Administrador Distritu Baucau.
Assunto             : Konvite 
Ho respeitu,
Suco Soba hanesan Suco ida ne’ebe pertense ba Sub-Distritu Laga Distritu Baucau, ne’ebe ho populasaun mayoria moris ho fila liman. Hare’e ba realidade ne’ebe akontense iha suco Soba, partisipasaun feto sira iha politika sei menus liu, nune’e Suco Soba sei organiza enkontru ida kona ba “Partisipasaun feto iha Moris Politika iha Nivel Rural“ ho objektivu atu hasa’e kapasidade no fahe informasaun ba feto sira, atu bele partisipa iha politika nivel rural hodi bele atinji igualdade jéneru.
Nune’e, Konselhu do Suco Soba, hakarak atu konvida ita boot hanesan Administrador Sub- Distritu Laga atu bele partisipa iha atividade ne’e, ne’ebe mak sei realiza iha :
Loron     : Segunda - Feira
Data     : 1 de Fevereiru 2012
Fatin     : Boleha, Sede Suco Soba, Sub Distritu Laga Distritu Baucau.
Mak ne’e deit ami nia konvite, ba ita boot nia partisipasaun no kolaborasaun ami hato’o obrigada wain.
                                                                                                            Laga, 30 Janeiro 2012


Chefe do Suco
Soba
         
(Francisca Monica)
  
Pessoal Apoiu Administrasaun do Suco
Soba
(Agustinho da Costa Belo)



KARTA REKOMENDASAUN


Difinisaun karta rekomendasaun


Karta rekomendasaun hanesan karta ne’ebe ita halo hanesan shefi, dosente, shefi do suco, lider ida atu esplika ema ida tuir dadus ne’ebe iha no tuir buat ne’ebe nia persija.


Wainhira hakerek karta rekomendasaun ida ita tenke hare moos buat balun ne’ebe importante atu ita bele hakerek ho diak:

1.    Rekomendasaun ba ema ida, tenke hare no esplika kona ba ema ida ne’ebe husu ka ema Segundo ne’ebe halo ka atu foti karta rekomendasaun ne’e tuir saida mak nia hakarak halo ka ho objetivu saida.

2.    Iha karta ne’e nia laran moos sei iha esplikasaun ne’ebe sei la hatudu ba buat ne’ebe segredu hodi nune’e ema ne’ebe le karta ne’e komprende ho diak.

3.    Iha karta ne’e nia laran sei esplika moos dadus pesoal ne’ebe kompletu ho relasiona kona ba ema ida nia servisu, atetude no seluktan.


Funsaun karta rekomendasaun:


1.    Ba ema ida ne’ebe halo ka foti karta rekomendasaun ne’e hanesan funsaun karta ida ne’ebe koalia liu no esplika liu kona ba atetude ema ne’e nia diak.

2.    Ba ita ne’ebe fo ka hakerek karta rekomendasaun ne’e hanesan hatudu dalan hodi bele kolabora diak liutan ho ema ne’ebe halo ka foti karta ne’e.

3.    Ba ema ne’ebe dala tolu ka ema ne’ebe simu karta rekomendasaun ne’e hanesan atu hetan deit dadus pesoal kona ba ema ne’ebe halo ka foti ona karta rekomendasaun ne’e, hodi bele komprende diak liutan ema ne’e nia informasaun.


Oinsa hakerek karta Rekomendasi


·         Karta ne’e nia kapa hakerek ho kompletu ho hela fatin no hakerek liafuan karta rekomendasaun ho letra ne’ebe boot ka kapital.

·         Hakerek moos Identidade ema ne’ebe hakerek ka fo no moos halo ka foti karta rekomendasaun ne’e hanesan nia naran, data no fatin moris, hela fatin no buat seluk ne’ebe karik persija.

·         Hakerek moos numeru karta identidade ka kartaun Eleitoral hodi ema bele hatene nia formalidade no legalidade.

·         Iha karta ne’e nia laran sei hakerek esplikasaun husi ema ne’ebe fo ka hakerek karta rekomendasaun ne’e ba ema ne’ebe halo ka foti karta rekomendasaun ne’e.

·         Hakerek moos kona ba ema ne’ebe halo ka foti karta ne’e nia atetude ka komportamentu.

·         Husi karta rekomendasaun ne’e moos bele iha esperansa kona ba funsaun karta ne’e.

·         Ikus husi karta rekomendasaun ne’e mak hakerek fatin no tempo ka data karta ne’e fo sai no iha moos identidade husi ema ne’ebe fo karta rekomendasaun ne’e ho nia asinatura numeru kartaun ka dokumentus ruma ne’ebe legal no moos tau karimbo ka cap ne’ebe ema bele iha garantia, tamba hanesan sai responsabilidade ba legalidade karta ida ne’e.

EXEMPLO :

KARTA REKOMENDASAUN


Ema ne’ebe rekomenda iha okos ne’e:

Naran                                                   : Aureliano de Jesus

No. cartaun Eleitoral                               : 0178233

Seksu                                                    : Mane

Estadu Civil                                            : Casado

Pojisaun                                                : Chefe do Suco Sagadate


Ho ida ne’e fo rekomendasaun ba:

Naran                                                   : Silvio Magno A.Alves

No. Cartaun Eleitoral                              : 056749

Seksu                                                    : Mane

Estadu Civil                                            : Solteiro

Pojisaun                                                : Desemprego


Rekomenda tuir dadus no valores pessoal ne’ebe iha ami, katak:

1.    Iha disiplinado no iha prestasaun ne’ebe diak durante nia halao servisu ruma

2.    Nunka halo krime hasoru Nasaun, instutuisaun, Ngo no Orgaun seluk

3.    Iha saude ne’ebe diak atu halao knar ba servisu ruma

4.    Iha interese atu servisu hodi desenvolve an, fatin servisu no moos ba Nasaun

5.    Nunka iha atetude krime ne’ebe kontra lei no norma ne’ebe vigora iha Nasaun ida ne’e


Ho karta rekomendasaun ne’e, ema ne’ebe halo karta rekomendasaun ne’e iha konfiansa atu halao buat ida tuir planu ne’ebe iha.


Too ba iha ne’e deit karta rekomendasaun ne’e atu uja tuir nesecidade ne’ebe iha.



Sagadate, 24 Januari 2012

Chefe do Sagadate



(Aureliano de Jesus)

No. Cartaun Eleitoral: 0178233

Timor Leste Munisipiu Map point