Selasa, 31 Agustus 2021

KOPERASAUN TIMOR LESTE INDONESIA IHA AREA SEGURANSA (BOBOMETO NAPAN)

 

KAPĺTULU I

PRELEMINÁRIU

1.1. Antesidencia

Luta ne’ebé mak naruk husi povu Timórense atu hetan liberdade no ninia futuru nu’udar nasaun to’o iha nia tutun iha tinan 1999, depois de tinan atus resin moris  iha kolonialismu Potugues  durante 450 okupasaun japones hahu husi tinan 1942-1945[1] no okupasaun Indonézia husi tian 24 povu Timórense konsege espera ninia vontade atu moris nu’udar nasaun ne’ebé livre no ukun rasik a’an bainhira depois komunidade internasionál mós apoiu direitu baziku povu Timórense atu determina ninia a’an rasik. Liu hosi akordu ne’ebé mak halo iha Iha 5 Maiu tinan 1999, MNE Indonesia , MNE Portugal no Sekretariadu Jeral  Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) Asina akordu hodi implemeta  konsulta popular, ne’ebé iha akordu ne’e  povu Timórense tenke halo sira nia direitu ho

1.     Halo votasaun Direita no Sekreta

2.     Estabelese misaun ONU hodi halao konsulta popular

3.     Indonesia mak reponsabiliza situasaun siguransa[2].

Responde nia kriteria maka’as kona-ba Akordu 5 de Maiu tinan 1999 ne’ebé intrega reponsabilidade siguransa ba military Indonesia, Ian Martin, Asministrador UNAMET iha tinan 1999. 

Iha loron 30 fulan Agostu tinan 1999, rezultadu referendum fó sai hodi komisaun implementador iha loron 4 fulan- setembru tinan 1999, ho rezultadu ukun rasik an ba povu timor-leste iu hosi votus maioria 78,5% no pursentu 21,% otonomia, iha loron 6-fulan –Outubru tinan 1999, Assembleia jerál parlamentar repúblika Indónezia nian ne’ebé hanaran (SU MPR RI)

              Fo votu komfiansa ba rezultadu ne’ebé manán hosi refetendu liu hosi deliberasaun No. V/MPR/1999 kona-ba dezintegrasaun Timór-Leste nu’udar Nasaun Soberanu. Hosi nasaun Indonézia, Hafoin Timor-Leste dezintegra hosi  nasaun repúblika Indonézia, Timor-Leste hetan ukun kedas  provizorimante hosi estadu  Provisorio Nasoins Unidas (ONU) ne’ebé hanaran United Nations Transsittion Administration East Timor (UNTAET) Nune’e United Nations trasittions Administration East Timor UNTAET  bele hala’o ninia kna’ar iha Timór-Leste Durante tinan Rua nia laran. Iha loron-20 fulan Maio Tinan 2002 Timór-Leste restaura nia Independensia, Iha restaurasaun ida ne’e Nasoins Unidade fo independénsia Total ba Povu Timor-Leste atu bele halao ninia dezenvolvimetu liu hosi ninia governu rasik. Kleur ona mak lei internasional rekoinese katak povu hotu iha direitu atu deside ninina distinu rasik. Assembelia Jeral ONU nian deklara katak “populasaun iha mundu tomak hakarak estabelese hakotu kolonialismu no forma oinoin” tamba interompe ONU nia mehi kona-ba paz Universal.

 Rekoinesimentu mundu internasional katak Timor-Leste iha direitu atu hakotu ninia distinu rasik hodi fo devér oinoin ba nasaun sira meebe membru ONU nian. Nu’udar nasaun ho poder governu, Portugal vinkuladu hosi Artigu 73hosi karta no rezolusaun Assembleia Jeral ONU, atu simu ida nee hanesan Mandatu sagradu ne’ebe hanesan ninia dever atu bele Dezenvolve bem- estar povu timor-leste hodi:

1.     Fó garantia ba prosesu polítiku, ekonomia, social, no eduksaun ba povu Timor-Leste no proteje sira hosi abuzu de poder.

2.     Kapasita kapasidade hodi bele ukun  nia-an rasik,konsidera aspirasaun sira povu nian kona-ba politiku, no tulun sira hodi bele dezenvolve instituisaun politika livre no

3.     Hatada informasaun ba sekretariadu jerál ONU nia Kona-ba kondisaun sira Iha Territóriu refere.[3]    

Ba povu Timór-Leste em jeral  hetan impaktu  bo’ot husi esperiensia  komflitu durante tinan 24  iha aspeitu oin oin  bainhira povu  sira foin hakat sai husi ”ahu -desan destroisaun iha fins 1999” klaru tebes katak  presija  halo medidas hodi kura impaktu sira ne’e no ajuda povu harii fali sira nia moris ne’ebé hatur direitus humanus no lei nu’udar principlu  iha moris tomak nasaun ne’e, hasoru dezafius barak ba prosesu hari’i estadu no dezenvolvimentu nasionál.

Atu harii fali dezenvolvimentu iha nasaun ida ne’e  Depois de restaurasaun independensia Timór-Leste komesa halo kooperasaun ho nasaun sira iha mundu  no  mos organijasaun Internasionál sira ne’ebe mak iha   atu bele halo dezenvolvimentu ba rai ida nee liu liu ba interese nasaun nian iha seitor oin oin, ho ida ne’e mak atu hadia fali seitor Saúde iha Timór-Leste, governu Timór-Leste presija halo kooperasaun ho nasaun no mós organijasaun internasionál  sira ne’ebé mak hare liu ba iha seitor Saúde tamba seitór Saúde sai seitor ne’ebé mak importante ba ema vida humana nian ho ida ne’e mak  ita nia governu Timór-Leste halo kooperasaun ho Organijasaun WHO para organijasaun refere bele apoiu governu Timór-Leste iha area Saúde nian liu hosi sira nia servisu hamutuk atu bele hetan sustentabilidade seitór Saúde iha Timór-Leste. Kooperasaun ne’ebé mak halo entre WHO ho governu Timór-Leste mós bazeia ba  Artigu 8 alinea Primeiru  ne’ebé mak hateten katak.

Repúblika Demokrátika Timór-Leste halo Relasuan Internasionál hosi prinsípu independénsia nasionál, kona ba ema hotu hotu nia direitu, povu nia hili rasik atu ukun an, soberania permanente povu nian kona-ba nia riku soin no rekursu naturál sira, konaba proteksaun ema hotu hotu nian, direitu konaba respeitu malu ba idak idak nia soberania, integridade rai laran nian no igualdade entre Estadu sira no labele halo interferensia entre Estadu ida-idak nia lia rai laran nian no alinea kuatru Repúblika Demokrátika Timór-Leste hala’o nafatin nia relasaun habelun espesiál no ho harosan ho nasaun viziñu sira, no ho nasaun hirak ne’ebé iha rejiaun laran.[4] Ho artigu ne’ebé mak fo dalan facil atu governu bele halo nia relasaun bilateral trilateral no multilateral ho nasaun sira iha mundu no mós organijasaun Internasionál atu bele hatan ba ezijensia povu nian, Governu Timór-Leste halo kooperasaun ho WHO wainhira Timór-Leste restaura nia independencia I ha 20 de Maio 2002 no iha momentu nee kedas Timór-Leste halo nia kooperasaun ho WHO tamba hare ba situsaun no kondisaun Saúde iha Timór-Leste Ladun di’ak. Akordu ne’ebé parte rua halo iha 2002 iha akordu refere hatete katak WHO atu apoiu governo Timór-Leste iha seitor Saúde nian no ba future.  Iha Artigo.

Artigu 57 ne’ebé mak fó importancia liu liu ba iha seitor (Saúde)

1.     Estadu hatene katak ema hotu iha direitu ba Saúde, asisténsia  médika sanitaria no mós devér atu defende no promove direitu ne’e

2.     Estadu hala’o no hariiservisu nasionál Saúde universal ba ema hotu hotu, tuir nia kbiit, gratuitu/la selu, tuir lei haruka.

3.     Servisu Saúde nasionál tenki iha fatin barak, labele hamutuk de’it iha fatin ida, atu ema hotu hotu bele halo parte ba.

Hosi artigu 57 ne’e hatudu katak governu Timór-Leste tau importansia teb-tebes ba iha seitór Saúde nian, maibe governo Timór-Leste hala’o nafatin kooperasaun ho organijasaun Internasionál WHO tamba nasaun ne’ebé mak foin ukun aan sei presija hela tulun hosi organijasaun sira, hodi halo dezenvolvimentu sustentabilidade iha Setór Saúde iha futuru oin mai.

WHO ho lian Ingles:World Health Organizatiohanesan parte ida husi ONU ne’ebé mak halao nia atividade hanesan koordenasaun ba Saúde públiku iha mundu internasionál no nia edifísiu iha bo’ot JenewaSwiss[5]. WHO ne’e hari husi  ONU iha dia 7 April 1948. No nia Director agora mak Margaret Chan nia kaer kargo hahu 8 Novembru 2006,

Kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste   nia planu mak atu atinji objectivu ba dezenvolvimentu iha setór Saúde nian. Liu hosi planu servisu ne’ebé mak iha tiha ona mak hanesan Country Cooperation Strategy.

Iha tinan 2004-2008 who halo nia primeiru kooperasaun strategia nasaun nian (country cooperation strategy) ho Timór-Leste. kooperasaun strategia nasaun nian (country cooperation strategy) WHO nian haree fila fali  iha   setembru 2008 hodi halo análiza ba kontribuisaun no influensia ba dezenvolvimentu iha seitór Saúde nian  atu nunee bele rekomenda fila fali ba iha kooperasaun  foun ne’ebé mak sei halo iha 2009-2013 ba ajustasaun prioridade ne’ebé mak los. Desde periodu 2009-2013. No kooperasaun datolu mak iha tinan 2015-2019, save importante hosi estrategia prioridade bazeia ba objectivu nasionál iha seitór Saúde nian hosi kooperasaun ne’ebé mak iha bazeia ba planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030, nian no mos planu Estratéjiku Nasionál seitór Saúde nian iha tinan 2011-2030 ne’ebé mak iha ona.

Hosi priméru to’o terséiru kooperasaun ne’ebé mak hala’o entre WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste, mak oinsa bele halo dezenvolvimentu iha setór Saúde nian maibé dalaruma povu sei kontinua ejije ba Gobernu Timór-Leste  liuliu Ministériu Saúde katak Dezenvolvimentu seitór Saúde iha Timór- Leste sedauk Atinji metas, tan ne’e mak Ministériu Saúde nafatin koopera fo parseria sira ne’ebé mak  apoiu ba iha Sietór Saúde nian atu bele halo dezenvolvimentu ne’ebé mak sustentabilidade no bele hatán ba ezijensia povu nian.

1.2. Identifikasaun Problema

Iha identifikasaun ba problema ida ne’e katak hakerek nain atu identifika de’it problema ne’ebé mak iha  ona antesedente mak hanesan:

1.     Oinsá dejafius no oportunidade  kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde hasoru.

2.     kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste to’o iha ne’ebé

3.     Oinsá planu servisu hodi atinji iha dezenvolvimentu Saúde ita Timór-Leste 2011-2030.

1.3. Formulasaun ba Problema

Bazeia ba identifikasan problema iha leten maka hakerek nain halo formulasaun  ba problema  hanesan tuir mai ne’e:

     1.         Sa dezafius no oportunidade  hosi kooperasaun Ministériu Saúde ho WHO atende ba setór Saúde iha Timór-Leste?.

     2.         Oinsa planu servisu hodi atinji dezenvolvimentu iha Saúde ita Timór-Leste iha tuir country coorporation  strategy 2015-2019?

1.3.Limitasaun Problema

Bazeia ba identifikasaun problema no formulasaun problema ne’ebé mak ha’u foti ona iha ha’u fo prioridade atu deskreve konaba  Oinsa dejafius no oportunidade kooperasaun entre WHO ho Ministério Saúde hasoru? 

1.5. Objectivu peskiza 

Iha relasaun Internasionál objetivu hosi peskiza ne’e hanesan parte ne’ebé mak importante tebes atu foti no halo estudu ida ne’ebé identifika problema ida to’o remata. Bainhira halo peskiza ne’ebé sientifíku iha nia objectivu no karakter ne’ebé mak espesifiku mak hanesan

Objectivu Geral:

1.     Identifika meus hodi hasoru dezafiu no aproveita Oportunidade di’ak iha kooperasaun

2.     Atu hatene efektividade hosi servisu entre WHO ho Ministériu Saúde.

Objetivu partikular

Objetivu peskiza ida ne’e atu prense rekezitus ba traballu final no atu bele hetan lisenciadu iha Relasaun Internasionál Fakuldade Ciência Polítika iha Universidade Dili (UNDIL).

1.6. Benefisiu peskiza

1.     Ba peskizadóra ne’ebé mak tuir mai

Hanesan matéria no referensia Ida ne’ebé bele ajuda no fo’o benefisiu ne’ebé mak hariku konseptu hakerek. 

2.     Ba akademiku UNDIL

Hanesan materia ne’ebé mak tama input atu hodi bele hariku bibleoteka no prepara literatura ba peskizadór ne’ebé tuir mai, ne’ebé mak relasaun ho problema ne’e no mos sai hanesan matéria referensia ba lee nain sira.

1.7.  Sistematika hakerek

Iha sistemátika hakerek proposta ida ne’e iha kapitulu V Kapítulu idak-idak mak hanesan:

Kapítulu I:  Preliminár

Ne’ebé koalia konaba Introdusaun  Identifikasaun Problema, Formulasaun Problema Limitasaun problema no Objetivu husi hakerek no benefisiu hosi  hakerek.

Kapítulu II: Enquadramentu/ konteudu fundasaun Teoria

Teroria ne’ebé mak  mak uja iha  hakerek ida ne’e  relevansia ho peskiza mak hanesan: Definisaun Teoria, Teoria Relasaun Internasionál, Teoria Interese Nasional, Teoria Kooperasaun,Teroia Organijasaun Internasionál.

Kapítulu III: Métodu peskiza

Definisaun Metóde, fontes dadus, tékniku análiza dadus Kualitativu.

Kapítulu IV: Diskusaun no rejultadu Peskiza

Kapítulu V: Lian Maktaka

 



[1]https://id.wikipedia.org/wiki/Sejarah_Timór_Leste diaksses 14/08

[2] Chega! Livru 3. Direitu ba Autodeterminasaun / Galu  Wandita et.al/ICTJ, STP-CAVR.INSISTPress: Dili, 2010 Páj 12.

[3] Monografia  Julia Maria ximenes Goncanves Tomás 12.03.01.113,Ciéncia politika, papel Governu Timor-Leste hodi kontrola trabalhador Estanjeiru.UNDIL 2016 páj 2-3

[4] Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste artigu 8 (relasaun Internasional) páj 13

[5]www.who.int, diaksses 16/09/2017

 

 

 


Kamis, 26 Agustus 2021

INFLUENSIA PERSONALIDADE BA DEZEMPENHU FUNSIONARIU (I)

 KAPĺTULU I

PRELEMINÁRIU

1.1. Antesidencia

1.1.Antesedente

Ho mundansa teknologia no globalizasaun kompetisaun iha seitor hotu aas tebes inklui seitor rekursu umanu ba teknologia no globalizasaun no rekursu umanu global hanesan rekursu umanu ne’ebe laiha limitasaun geografikamente ka kapasidade rekursu humanu ne’ebe bele sevisu iha nasaun ka teritoria ida ne’ebe deit inklui regional sira tuir nia kapasidade personal no nesesidade organizasaun ka instituisaun ida nian. Iha mundu negosiu ka servisu kompetisaun sei lao makaas liutan no nesesidade ka demanda mundo sei sae nafatin hodi halo tranformasaun ba rekursu umanu. Taylor (1994) hateten katak asaun ne’ebe organizasaun ka instituisaun ida halo iha transformasaun atu hasoru problema sira iha futuru mak hanesan: a). strectch goals ne’ebe ejiji katak tarjetu tenki spesifiku no bele sukat, b). Visaun futuru, c). Strutura ne’ebe simples, d). Kultura foun ne’ebe liga ba profesionalismu, e). Orentasaun ba kualidade ka servisu klase mundial, f). Prestasaun jestor, iha kriteria kada funsionariu sei fo produsaun ne’ebe iha kualidade no servisu ne’ebe bele halo satisfasaun, g) Inovasaun, h). Parseiru no redi servisu. Husi ida ne’e hateten katak rekursu umanu hanesan mos determinasaun ba transformasaun globalizasaun liu husi influensa personalidade no kompetensia ba desempenhu funsionariu iha instiituisaun ou organisasaun ida nia laran.

Rekursu umanu nasional hanesan kapasidade no kualidade rekursu umanu ne’ebe iha nasaun ida nia laran liga ba servisu sira ne’ebe instituisaun no organisasaun nasional sira oferese. Rekursu umanu nasional kada nasaun sempre iha kapasidade, kualidade no kuantidade nebe diferensia hare liu husi nesesidade servisu nian. Iha nasaun kiik sira rekursu umanu dala barak sai obtaklu boot ba desenvolvimentu nasaun ida nian. Ita bele hateten katak nasaun ida ne’ebe iha rekursu naturais ne’ebe diak, maibe laiha rekursu umanu ne’ebe sufisiente sei kontinua fo impaktu ba desenvolvimentu nasaun ida ne’e nian katak rekursu umanu mos mak sai influensa ba determenisaun nasional.

Rekursu umanu hanesan fator ida ne’ebe importante tebes ne’ebe labele hasees husi organisasaun ou instituisaun. Rekursu umanu mos hanesan xavi ne’ebe dezenvolve instituisaun ou organisasaun, tuir nia prinsipiu rekursu umanu hanesan personal ou ema sira ne’ebe servisu ou halao knar, responsabilidade, sai kakutak no halo planeamentu atu atinji ba objetivu organisasaun ou instituisaun nian. Kolia kona ba rekursu umanu sei lasees mos husi funsionariu hanesan ema hotu ne’ebe fo nia servisu ba instituisaun ou organisasaun ka organisasaun ou instituisaun ne’ebe presija funsonariu atu halao organisasaun nia servisu ne’ebe funsionariu sira sei simu husi organisasaun salariu no kompensasaun sira liga ba funsionariu ida-idak nia kompentensia.

Iha rekursu umanu parte ne’ebe ita presija hare klean liu mak influensa personalidade no kompetensia ba desempenho funsiorariu, iha parte ida ne’e ita mos sei hare autor influensa sira ne’e iha organziasaun ou instituisaun nia ne’ebe fo impaktu tebes ba desempenho funsionariu nian. Atu iha desempenhu ne’ebe diak husi funsionariu sira ita mos sei liga ba komitmentu kada organisasaun ou intituisaun oinsa sira nia kontribuisaun ba desempenhu sira ne’e, tamba iha kada instituisaun ou organisasaun sempre iha diferensia personalidade sira ne’ebe halao knar no responsabilidade no oinsa instituisaun ou organisasaun mos bele jere diferensia sira ne’e hodi atinji objetivu ne’ebe organisasaun ou instituisaun sira iha.

Funsionariu hanesan personal ka hanesan individu sira ne’ebe halo asaun ka servisu ba sira nia an liga ba sira nia prova kompotensia, tamba ema mak jere ka jestor ba rekursu hotu ne’ebe organisasaun ka instituisaun iha, sei laiha valor bainhira organisasaun ou instituisaun iha rekursu ne’ebe barak no diak, maibe ema ka personal sira ne’ebe iha laran laiha kualidade ne’ebe diak atu halo jestaun ou jere rekursu sira ne’e.

Funsionariu ida sei lasees husi kompetensia ne’ebe hanesan area espertu ne’ebe nia iha hodi halao nia servisu ka knar iha area espesifiku, tuir knar no responsabilidade ne’ebe nian iha. Kompetensia ne’ebe funsionariu ida iha mos liga ba nia konesimentu, kapasidade atu halao knar no reponsabilidade ne’ebe fo resultadu diak ba organisasaun ka instituisaun ne’e nia servisu ba hodi kontibui ba nia desempenhu inklui mos nia organisasaun ou intituisaun ne’ebe nia servisu. Kompetensia ba funsionariu ida bele sukat baseia ba nia esperensia konesimentu, abilidade no atetude.

Desempenhu funsionariu hanesan fator ne’ebe fo influensa boot no importante ba instituisaun ou organisasaun, tamba susesu kada organisasaun ou instituisaun konforme oinsa desempenhu funsionariu nian halao knar no responsabilidade tuir resultadu servisu periodu ne’ebe iha. Desempenhu funsionariu hanesan resultadu servisu ne’ebe diak husi aspeitu kualidade no mos kuantidade ne’ebe bele atinji husi funsioanriu ida bainhira halao nia servisu tuir responsabilidade ne’ebe nia hetan. Hodi nune’e bele hatene katak desempenhu funsionariu sempre liga mos ba problema desenvolvimentu abilidade personal no servisu funsionariu nian atu atinji ba objetivu organisasaun ou intituisaun.

Dezenvolvimentu desempenhu funsionariu sei mosu baseia fator hanesan personalidade ne’ebe diak ne’ebe funsionariu sira iha no iha kompetensia ne’ebe aas. Personalidade hanesan karateristika sira ema ka individu ida iha ne’ebe bele observa husi nia hahalok ka atetude, nia hanoin ka idea no nia sentimentu atu nune’e funsionariu ne’ebe iha personalidade diak bele hasae desempenhu no relasaun sosisal ho ema ka individu seluk, enkuantu atu hatudu resultadu servisu ne’ebe diak husi funsionariu tenki iha konesimentu, abilidade no atetude servisu diak. Iha parte seluk mak personalidade funsionariu iha influensa ba desempenhu funsionariu no reputasaun instituisaun ou organisasaun hasoru publiku, ida ne’e hanesan razaun bainhira nain ka jestor halo esforsu hasae desempenhu funsionariu liu husi komprensaun oinsa kondisaun ka tipu personalidade sira nia funsionariu nian.

Ho pesonalidade kada funsionariu iha organisasaun ou instituisaun ho sira nia karateristika ne’ebe diferensia no uniku bele fo influensa ba iha fatin servisu. Karateristika personal funsionariu bele forma mos liu husi prosesu nia aprende iha nia moris nune’e bele forma personalidade individual. Ho diferensia karaterisktika kada funsionariu sira ne’e espekta katak lideransa ida bele hatene no komprende personalidade kada funsionariu atu nune’e aloka tuir servisu atu atinji ba desempenhu ne’ebe diak.

Robbins no Judge (2008) esplika katak personalidade bele hateten hanesan meius hotu ne’ebe halo husi ema ka individu halo reasaun no interasaun ho individu seluk. Iha prespetiva barak kona ba tioria personalidade individual ne’ebe iha nia konseitu iha ida ne’ebe hanesan The Big Five Personality Theory ka teoria boot lima personalidade husi McCrae no Costa. Teoria ida ne’e komprensivu no popular iha jestor sira no peskizador sira atu sukat no determina personalidade individu ida nian. iha teoria ne’e nia laran halo kategoria ba dimensaun lima boot personalidade mak openness to experience (nakloke ba buat foun), conscientiousness (kuidadu), extriversion (ekstroversaun), agreeableness (simpatia), no Neurotisme (Neurotismu).

Konesimentu no abilidade hanesan kompetensia ida. Kompetensia ne’ebe funsionariu ida iha hodi hasae nia desempenhu ne’ebe diak iha termus nia servisu no organisasaun ou instituisaun. Tamba, funsionariu ne’ebe iha kompetensia aas iha posibildiade lalais no fasil liu kompleta nia servisu.


Timor Leste Munisipiu Map point