Jumat, 29 November 2013

RESOLUSAUN KONFLITU

·         SAIDA MAKA KONFLITU?
Antes hare’e ba signifikadu husi Resolusaun Konflitu, presija hatene kona ba resolusaun no moos konflitu ne’e rasik.
Resolusaun katak Resolusaun katak Prosesu atu alkansa ba solusaun ida.
Liafuan Konflitu mai husi lian Latin “confligere” (sasan rua konaba malu, ezemplu: halo kona fatuk-ahi no besi atu hetan ahi).
Konflitu katak Desentendimentu ne’ebé akontese entre ema nain rua/parte rua ne’ebé maka disturba produktividade, efisiensia no resultadu serbisu. Ne’e wainhira konflitu mosu iha serbisu fatin ka organizasaun ida nia laran. Hare’e ba realidade moris loron-loron, Konflitu moos katak desentendimentu entre ema nain rua/ parte rua ne’ebé disturba atividade moris loron-loron.
Nune’e, resolusaun konflitu katak prosesu ida ne’ebé maka hala’o atu bele alkansa solusaun ba konflitu ida.
·         TIPU KONFLITU
Tipu konflitu iha  ne’en hanesan;
1.      Konflitu Intrapersonal
  1. Konflitu Interpersonal
  2. Konflitu Grupos
  3. Konflitu Organizasaun
  4. Konflitu Komunidade
  5. Konflitu Intranasional
  6. Konflitu Internasional
Konflitu Intrapersonal
Katak konflitu ne’ebé mosu ba ema ida (Individu) ho ninia–an rasik. Konflitu ida ne’e mosu bainhira ema ida (Individu) iha hakarak ka interese rua ne’ebé maka labele/Imposibel atende iha tempu ne’ebe hanesan.

Konflitu intrapersonal sei akontese bainhira, individu ida tenke hili objetivu rua/liu ne’ebé maka kontrariu no sente konfuzaun ne’ebé maka tenke halo. Konflitu ida ne’e bele hare’e hanesan (Peribahasa–Buah Simalakama) Han ladiak la han moos ladiak, buat rua ne’e iha resultadu ne’ebé maka equilibradu.
Konflitu intrapersonal fahe ba buat tolu hanesan;

a.     Aproximasuan- aproximasaun Konflitu (Approach-approach Conflict)

Katak individu ida infrenta konflitu bainhira hasoru objetivu rua ne’ebé fo vantajem hotu/gosta objetivu rua ne’e, tamba iha gostu (Daya tarik) ne’ebé maka hanesan.

Ex; Iha tempu ne’ebé hanesan, individu ida tenke halo desizaun atu simu posisaun rua ne’ebé maka hein kleur ona ho salariu ne’ebé maka boot.

 

b.     Evita-evita konflitu (Avoidance-avoidance Conflict)

Iha parte ida ne’e, individu ida tenke hasoru situasaun ida, iha ne’ebé tenke hili entre alternative rua, ne’ebé hotu–hotu konsidera ladiak/la seguru.

Ex: Edifisiu A (Bele temi kualker) hetan opsaun rua maka; tenke muda ba uma ne’ebé klot, laiha janela ka nafatin iha fatin ne’ebé la konfortabeL (angker).
c.     Aproximasaun– Evita Konflitu (Approach–avoidance Conflict)

Iha kazu ne’e, individu ida tenke hasoru situasaun iha ne’ebé nia hili, nia tenke hasoru konsekuensia ne’ebé maka kontrariu liu.

Ex: Individu ne’e sei hetan salariu ne’ebé boot liu, maibe nia tenke muda ba serbisu iha fatin ne’ebé nia lagosta no izoladu tebes.

 Konflitu Interpesonal

katak konflitu ida entre individu ida ho individu seluk, tamba interese konflitu. Konflitu ida ne’e dalaruma akontense entre ema nain rua ne’ebé iha diferente ba posisaun, area serbisu no seluk tan.

Konflitu Grupos

Katak konflitu ida ne’ebé akontese entre grupos tamba diferesia ideas no objetivu.

Konflitu Organizasaun

Katak konflitu ida ne’ebé mosu husi kompetisaun ekonomia iha sistema ekonomia nasaun ida nian. nune’e konflitu ne’e hamosu desenvolvimentu ba produtu foun ,teknolojia no buat seluk tan.

Konflitu Komunidade

Katak konflitu ne’ebé mosu iha komunidade nia leet hare’e ba estatutu sosial, rasa, relijaun no seluk tan.

Konflitu Intranasional
Konflitu ne’ebé mosu iha nasaun ida nia laran.

Ex;  Funu sivil, kampanha ba eleisaun.

Konflitu Internasional

Konflitu ne’ebé mosu entre nasun ida ho nasaun seluk

Ex. Funu Mundial.
·         KAUZA HUSI KONFLITU

Kauza husi konflitu iha buat oin-oin, tuir mai ita sei hare’e hamutuk kauza balun husi konflitu.

·         Individu diferente ne’ebé inklui diferensia iha estabelisimentu (Pendirian) no sentimentu.

Ema hotu-hotu hanesan individu ne’ebé maka uniku, signifika katak ema idak-idak iha estabelesimentu (Pendirian) no moos sentimentu  ne’ebé lahanesan ho ema seluk.

Diferensia ba estabelesimentu ho sentimentu iha ambiente ne’ebé maka real, bele sai hanesan fatór hodi hamosu konflitu sosial, tamba atu hala’o atividade ida ka kria relasaun sosial ho ema seluk, dalaruma mosu ideas ho sentiment ne’ebé lahanesan.

Ex: Halo konsertu muzikal iha komunidade kiik ida nia leet, konserteza katak ema ida–idak nia hanoin no sentiment lahanesan, iha balun ne’ebé kontente no balun sente disturba sira nia atividade.

·         Mudansa ba valor ne’ebé lalais iha komunidade.

Mudansa hanesan buat ida ne’ebé natural, maibe se mudansa ne’e mosu lalais no derepente, mudansa ne’e sei hamosu konflitu sosial.

Ex: Komunidade iha area rural infrenta mudansa industrial ne’ebé derepente sei hamosu konflitu sosial, tamba valores sira iha komunidade hanesan agrikultura muda ba valor industrial, hanesan valor serbisu hamutuk (Gotong royong) muda ba valor kontratu serbisu ho osan tuir tipu serbisu ne’ebé halo. Mudansa hirak ne’e mosu derepente no lalais iha komunidade nia leet bele hamosu xoke ba prosesu sosial sira iha komunidade.

·         Deferensia nesesidade entre individu ka grupo.

Individu idak-idak iha nesesidade ne’ebé lahanesan no moos esperiensia ne’ebé diferente. Nune’e iha tempo ne’ebe hanesan, ema idak-idak iha nesesidade ne’ebé maka diferente moos, dalaruma individu idak-idak bele halo atividade ne’ebé hanesan maibe ho objetivu ne’ebé la hanesan.

·         Diferensia esperensia kultura, nune’e forma privadu ne’ebé diferente.

Individu idak-idak iha influensia husi hanoin no estabelesimentu (Pendirian) husi idak-idak nia fatin. Ideas/hanoin no estabelesimentu (Pendirian) ne’ebé diferente sei resulta moos konflitu.

·         ANALIZASAUN KONFLITU

Analizasaun konflitu hanesan prosesu pratikal ida ne’ebé ezamina (sukat) no buka komprende realidade konflitu ninian husi perspektivu oi-oin.

Komprensaun ida ne’e bele sai hanesan baze ba estratejia ne’ebé bele sai hanesan dalan ida atu reduz komprensaun sala no aumenta konfiansa no moos konkordansia ba situasaun entre grupos. Iha instrumentus balun bele ajuda ita halo analiza konflitu.

Ita presiza halo analiza ba konflitu nune’e; bele komprende istoria situasaun no moos eventus ne’ebé la’o/akontese, komprende grupo sira hotu ne’ebé involve, komprende prespektiva grupu sira nia no aprende liu tan oinsa sira liga ba malu, identifika fatores husi konflitu, haburas komprensaun entre ema no redus komprensaun sala entre grupu sira ne’ebé xoke malu no moos aprende husi ita nia sala no moos susesu hotu ne’ebé hetan.

Analiza ida ne’e la’os atividade ne’ebé halo dala ida deit maibe tenke iha kontinuasaun.

·         OINSA RESOLVE

Etapa 1; Preparasaun

-       Atu identifika klaramente problema (koko atu komprende saida maka disturba ita, exemplo saida maka ita sente)?

-       Halo formulasaun ba problema iha frase simples no konkretu.

-       Prepara pontus esensial ne’ebé hakarak explora ba ema seluk (Ita bele husu ajuda husi kolega ka ema seluk, laos atu halo konfirmasaun ba prepektiva ita boot nian, maibe fo opiniaun ne’ebé honestu).

-       Hanoin resultadu ne’ebé ita boot sei hetan (Objetivu ne’ebé ita hakarak hetan)

Etapa 2; Eksposisaun

-       Ho serteza katak ita boot bele explora ba ideas hotu.

-       Serteza katak ita boot hatene saida mak ita atu koalia:

*      Uza lian fuan iha premeiro pessoa “Hau” sente.

*      Nafatin fo limita ba pontus importante/esensial liu.

*      Evita atu halo generalizasaun (Liafuan sira hanesan “bebeik no nunka”).

*      Respeita ema seluk (laos goza).

*      Uza liafuan/frase ne’ebé klaru.

*      Fokus ba buat ne’ebé ita hakarak.

*      Fokus ba ita bot iha tempo agora,laos hare’e ba passadu.

*      Labele tauk atu koalia sai ita boot nia sentimentu.

Etapa 3; Asegura katak ema komprende ita.

Dala ruma ema sei komprende sala ita boot, nune’e bele halo aat liu tan konflitu ne’ebé ita boot koko atu resolve. Nune’e importante tebes ita halo konfirmasaun ho ita nia parseiru, nune’e bele koalia “asuntu ida deit” no “lingua ne’ebé hanesan”.

Iha prosesu ne’e moos presija husu ba ema seluk (Partisipantes) atu fo fila fali saida maka sira rona, Ex: Saida maka hau foin koalia sai? No moos hamutuk konkorda saida maka ita boot foin koalia.

Etapa 4; Rona ema seluk

Hanesan ita hatene, konflitu ne’e inklui ema nain rua, nune’e importante rona ema seluk.

*      Labele disturba ema seluk, husik ema seluk fo sira nia opiniaun.

*      Fokus ba buat ne’ebé ema koalia dadaun no labele hanoin deit ba resposta ne’ebé ita atu fo.

Etapa 5; Asegura katak ita boot komprende ona ema seluk

Importante tebes ita komprende no sente saida maka ita koalia sai. Ita moos tenke asegura katak ema seluk bele komprende ita. Dalaruma konflitu bele mosu bainhira mosu husi resultadu interpretasaun ne’ebé sala ba ita nia liafuan husi ema seluk.

Nune’e importante tebes uza frase hanesan “ Hau hanoin saida maka ita boot koalia katak” Saida maka ita boot koalia” duke koalia “Hau sente katak”. Hamutuk tenta buka akordo ida kona ba saida maka koalia dadaun.

Etapa 6; Identifika hamutuk problema

-       Asegura katak parte rua konkorda kona ba problema saida maka atu resolve.

-       Halo identifika diferensia kompara ho resultadu ne’ebé ita hakarak.

Etapa 7; Buka solusaun

-       Buka atu fo solusaun ne’ebé ita sente katak bele resolve problema.

-       Fo tempu moos ba ema seluk atu sujere solusaun.

Etapa 8; Negosiasaun

Resultadu husi resolusaun konflitu laos atu “manan” maibe atu to’o solusaun ne’ebé maka satisfas ba parte rua.

-       Hafoin ita rona solusaun ne’ebé sujere husi ita nia parseiro, koko atu buka solusaun ho diak ne’ebé halo kontente parte rua hotu.

-       Dalaruma importante moos halo kompromisu ida.

-       Labele nega moos solusaun seluk ne’ebé maka importante.

Oinsa se la hetan solusaun ba konflitu ida?

-       Bele konkorda ka la konkorda. Iha situasaun ka problema balun ne’ebé labele atu muda.

-       Bele halo negosiasaun iha tempu tuir mai, atu koko resolve konflitu; dalaruma kondisaun ladun ideal/diak liu; hakolen ema ne’ebé involve.

Etapa 9; Avaliasaun

Presija tebes halo evaluasaun nune’e bele hatene resultadu husi diskusaun ne’ebé hala’o.

Importante moos halo evaluasaun ba ita nia-an rasik;positivu no negativu saida;tempo saida maka diak liu atu halo diskusaun.

Importante  moos iha prosesu resolve  presija hare’e Pontus hirak mai;

-       Ita koalia; ema seluk rona

-       Ema seluk koalia; ita tenke rona

-       Hamutuk halo akordu/konkordansia ba saida maka ita koalia dadaun

-       Hamutuk define problema

-       Kada ema sujere/fo solusaun

-       Hamutuk foti konkordansia  ba solusaun hodi implementa.

·         OINSA ATU RESOLVE

Konflitu hanesan fenomena ne’ebé jeral (Naturalidade) no labele atu hases iha moris loron-loron.

Konflitu moos laos hahalok ne’ebé ladiak, maibe konflitu moos sai hanesan dalan ida ba prosesu desenvolvimentu. Konflitu nudar resultadu ita nia hakarak, interese no prespektiva individual no grupus ne’ebé diferente. Ema barak hanoin katak bainhira ita temi liafuan konflitu, ema sei asosiadu ho hanoin negative ka situasaun ne’ebé la konfortabel, maibe Konflitu hanesan perigu ida maibe moos oportunidade ida.

Hanesan Perigu ida (Negativu) mosu deskontente no odiu entre invidivu ka grupus nia laran nune’e halakon fidelidade bo fiar malu entre ekipa iha grupu ida nia laran. Hanesan oportunidade katak bele fo motivasaun atu suporta ita nia ideas, fo komprensaun ne’ebé diak, kria ideas foun ne’ebé konstruktivu.

ORSAMENTU RESPONSIVU JÉNERU (ORJ)

Saida Mak Jéneru:

·         Jéneru mai husi liafuan Latin hanaran “Genus” katak tipu/jenis

·         Jéneru katak diferensia entre feto no mane kona ba sira nia papel, funsaun no mos responsablidade ne’ebe ita rasik mak kria tuir konstrusaun sosial no cultura.

·         Jéneru la hanesan iha fatin sira ne’ebe diferente, bele muda ka troka tuir desenvolvimentu mundu nian husi tempu ba tempu.

·         Jéneru signifika mos relasaun poder entre feto ho mane.

Saida Mak Igualdade Jéneru:
·         Igualdade katak direitu no oportunidade hanesan ba feto no moos mane. Feto no moos mane iha direitu atu hetan asesu ba eskola, partisipa iha politika, iha asesu ba saude, iha oportunidade ne’ebe hanesan atu hala’o sira nia negosiu, iha oportunidade no direitu hanesan atu partisipa iha foti desijaun iha diskusaun suku. Nune’e igualdade katak ema hotu hanesan, laiha diskriminasaun entre feto no moos mane no feto ho mane iha direitu no oportunidade ne’ebe hanesan.

Konstituisaun RDTL artigu 16: Universalidade no Igualdade.

·         Sidadaun hotu- hotu hanesan iha lei nia oin, no mos iha direitu no obrigasaun hanesan.

·         Labele halo diskriminasaun ba ema ida tamba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, posisaun sosial ka ekonomia, hanoin politiku ka ideolojia, relijiaun no moos kondisaun mental ka fizika.

Konstituisaun RDTL artigu 17: Igualdade ba feto ho mane.

·         Feto ho mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, cultural, sosial, ekonomiku no politiku nia laran.

Orsamentu Responsivu Jéneru (ORJ) mak hanesan:

·         Orsamentu ne’ebe bele responde ba nesecidade feto no mane.

·         Orsamnetu ida ne’ebe ho objektivu bele atinji ba necesidade igualidade jéneru.

·         Orsamentu responsivu jéneru (ORJ) la’os orsamentu espesial nebe ketak husi OJE (Orsamentu Jeral Estadu).

Objetivu Husi Orsamentu Responsivu Jéneru (ORJ)

       Bele dudu governu atu hamenus kiak no mukit no halais dezenvolvimentu igualdade jéneru iha dezenvolvementu seitor hotu hotu.

       Bele responde ba necesidade komunidade entre feto no mane ba asesu partisipsaun, kontrolu, no funsaun ba orsamentu ida ne’e.

       Bele hare ba necesidade, aspirasaun, esperensia feto no mane no bele sai benefisiu diak no justu ba feto no mane.

       Fokus iha implementasaun abordazem jéneru ba seitor hotu husi nivel nasional to’o baze atu bele atinji Igualdade jéneru.

       Bele iha transparensia orsamentu atu ema hotu bele senti nia benefisiu.


Importansia Orsamentu Responsivu Jéneru (ORJ)

       Efektivu (rezultatu ne’ebe bele hetan) no efisiensia: tamba bele responde ba problema feto no mane nia nesecidade, liu husi analiza jéneru atu bele kria kondisaun involvimentu feto no mane nian.

       Hamenus laiha balansiu iha seitor partisipasaun dezenvolvimentu feto no mane.

       Hatudu komitmentu governasaun; Atu halao konvensaun internasional ne’ebe ratifika hanesan konvensaun halakon formas diskriminasaun hotu-hotu hasoru feto (CEDAW). ORJ hanesan intrumentu importante atu bele implementa baseia moos ba konvensaun ne’ebe estadu ratifika tiha ona.

       Nudar parte ida husi implemetasaun prinsipiu boa governasaun nian.

       Iha partisipasaun ativu husi stakeholder (ema ne’ebe foti dezisaun ka responsavel) jéneru.

       Bele iha vizaun ne’ebe klaru konaba dezenvolmentu nasional atu atinzi ba Igualdade jéneru.

       Bele iha transparensia ba implementasaun orsamentu.


Provizaun Konstitusional Kona Ba Orsamentu:

Artigu 145 (Orsamentu Estadu nian)

1.    Governu mak halo Orsamentu Jeral Estadu nian, no Parlamentu Nasional mak sei fo aprovasaun.

2.    Lei Orsamentu nian tenke preve (prediksaun), ho baze iha efisiensia no efikasia (efektivu).

3.    Ezekusaun Orsamentu sei iha fiskalizasaun hosi Tribunal Superior Administrativu Fiskal no Kontas no mos husi Parlamentu Nasional.

 
Artigu 115 (Kompetensia Governu nian)

Nunee knaar ne’ebe hatun ba Governu maka:

1.    Prepara Planu Estadu nian no Orsamentu Jeral Estadu nian no implemeta orsamentu wainhira Parlamentu Nasionál aprova ona.

 
Artigu 95 (Kompetensia Parlamentu Nasional)

Nunee knaar ne’ebe hatun ba Parlamentu Nasional mesak deit atu halo lejislasaun kona ba:

1.    Politika Tributariu

2.    Sistema orsamentu jeral

Nunee moos knaar ne’ebe hatun ba Parlamentu Nasional maka atu:

3.    Delibera kona ba Planu Estadu nia Orsamentu no moos relatoriu hala’o tuir
Tau matan ba ezekusaun hala’o Orsamentu Jeral Estadu nian.

Timor Leste Munisipiu Map point