Selasa, 03 September 2013

IGUALDADE NO EQUIDADE JENERU


Igualdade katak direitu no oportunidade hanesan ba feto no moos mane. 

Feto no moos mane iha direitu atu hetan asesu ba eskola, partisipa iha politika, iha asesu ba saude, iha oportunidade ne’ebe hanesan atu hala’o sira nia negosiu, iha oportunidade no direitu hanesan atu partisipa iha foti desijaun iha diskusaun suku. 

Nune’e igualdade katak ema hotu hanesan, laiha diskriminasaun entre feto no moos mane no feto ho mane iha direitu no oportunidade ne’ebe hanesan.

Wainhira ita koalia kona ba igualdade, ita moos presija hare’e kona ba equidade. 

Nune’e equidade katak instrumentu ida ne’ebe iha, atu nune’e bele atinji igualdade jéneru. 

Instrumentus sira ne’e mak hanesan justisa sosial, lei no moos konvensaun sira ne’ebe garante igualdade entre feto no moos mane.

Entaun, hanesan ita hatene hotu ona, Jéneru mai husi lian Latina “Genus”. 

Nune’e jéneru katak konstruksaun sosial ida ne’ebe estabelese diferensia knaar, papel no responsabilidade entre feto ho mane, ne’e hanesan kontruksaun sosial ida, nune’e ita bele muda tuir desenvolvimentu. 

Jéneru moos iha relasaun poder entre feto no moos mane no wainhira koalia kona ba jéneru laos signifika feto, maibe ba feto no moos mane liu-liu hare’e ba sira nia diferensia knaar, papel no responsabilidade.

Saida mak Igualdade no Equidade Jéneru.

Igualdade jéneru katak feto no moos mane iha direitu no moos oportunidade ne’ebe hanesan, no moos equidade jéneru hanesan instrumentu ida ne’ebe atu atinji ba igualdade jéneru ka igualdade entre feto no moos mane.

Diferensia Igualdade no Equidade Jeneru

Igualdade Jeneru atu kria kondisaun ida ne’ebe hatudu katak feto no mane iha direitu no oportunidade ne’ebe hanesan. Equidade Jeneru hanesan indikador/sasukat atu hare objektivu husi igualdade jeneru ne’e atinji ka lae.

Lei sira ne’ebe promove igualdade

Iha Lei ne’ebe sai hanesan instrumentu legal ida, hodi bele regula sidadaun hotu- hotu iha nasaun idak-idak. 

Iha Timor Leste iha lei nasional hanesan:

Konstituisaun RDTL mak hanesan iha artigu  

Konstituisaun RDTL artigu 16: Universalidade no Igualdade

Sidadaun hotu- hotu hanesan iha lei nia oin, no mos iha direitu no obrigasaun hanesan

Labele halo diskriminasaun ba ema ida tamba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, posisaun sosial ka ekonomia, hanoin politiku ka ideolojia, relijiaun no moos kondisaun mental ka fizika.

Konstituisaun RDTL artigu 17: Igualdade ba feto ho mane

Feto ho mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, cultural, sosial, ekonomiku no politiku nia laran.

Konstituisaun RDTL artigu 46: Direitu atu partisipa iha politika.

Sidadaun hotu- hotu ho tinan sanulu - resin hitu ba leten, iha direitu atu hili (vota) no ema hili nia (kandidata-an).

Halao direitu vota ne’e katak kona ba ema idak-idak, no hanesan devér sivíku ida.

Konstituisaun RDTL artigu 63: Partisipasaun Politika Sidadaun sira nian

Partisipasaun direta no ativa  feto ho mane sira iha vida politika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamental sistema demokrátiku ninian.

Lei halo promosaun kona ba igualdade direitu sivíku no politiku nian no la diskrimina kona ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian.

Lei lideransa Komunitaria 2/2004

Kona ba eleisaun chefe do suco, fo fatin absoluta ba feto atu prense iha fatin tolu hanesan Representante Feto nain rua no  moos Representante juventude feto ida.

Lei internasional sira mak hanesan:

-          Deklarasaun Universal Direitus Humanus.

Iha artigu 2 Deklarasaun Universal Direitus Humanus nian, artigu 2 koalia kona ba Igualdade  katak ema hotu iha direitu no liberdade la fihir ba buat sa ida hanesan rasa, kulit, seksu, relijiaun, politika ka hanoin ne’ebe la hanesan, orijen nasional ka sosial, rikusoin, ninia moris ka posisaun seluk tan.

Iha Deklarasaun Universal Direitus Humanus, fo garantia ba ema hotu- hotu atu partisipa iha kualker atividade iha nasaun ida nia laran. 

Nune’e Deklarasaun Universal Direitus Humanus hanesan moos instrumentu importante ne’ebe garantia igualdade ba feto no moos mane.


2 komentar:

  1. Obrigada ba ekipa ne'ebe servisu hamutuk Tan imi iau bele halo Hau Nia trabalho ho Diak no lalais Kona igualdade feto ho mane.Dala Ida Tan Obrigada barak🙏👍🙏👍.

    BalasHapus
  2. Man bele fo tok hanoin kona saida mk poupansa diak ba futuru

    BalasHapus

Timor Leste Munisipiu Map point