Senin, 18 Oktober 2021

INFLUENSIA PERSONALIDADE BA DEZEMPENHU FUNSIONARIU I

 

KAPÍTULU I

PRELÍMINAR

 

1.1  Istorisidade

Rekursu umanu nu’udar rikusoin ida ne’ebé fundamental tebes ba organizasaun ninia funsionamentu, tamba liu husi ninia servisu sira ne’ebé iha kreatividade, dinamiku no inovativu bele hafasil realizasaun aktividade sira ne’ebé planeadu ona. Tamba rekursu umanu elementu ida iha organizasaun ne’ebé iha papél importante atu atinje objetivu organizasaun sira nian. Organizasaun ida-idak sei koko nafatin atu hadia ninia trballador sira nia dezempeiñu ho esperansa katak objetivu sira husi organizasaun ne’e sei alkansa. Traballador barak liu ne’ebé iha dezempeñu ne’ebé aas, produtividade organizasaun nian tomak sei aumenta atu nune’e organizasaun ne’e bele moris iha kompetisaun global.

Tuir Dessler (1997). Manajemen sumber daya manusia dapat didefinisikan sebagai kebijakan dan praktik yang dibutuhkan seseorang yang menjalankan aspek “orang” atau sumber daya manusia dari posisi seorang manajemen, meliputi perekrutan, penyaringan, pelatihan, pengimbalan, dan penilaian. (Jestaun rekursu umanu bele define hanesan prátika sira ne’ebé rekere ema ruma atu hala’o “ema” ka aspektu rekursu umanu iha pozisaun jestaun nian, inklui rekruta, triajen, formasaun, rekompensa no avalia).

Ho argumentu ida ne’e, bele konklui katak papél importante rekursu umanu iha organizasaun sai nu’udar baze fundamental ho fator daterminante ba prosesu implementasaun aktividade organizasaun nian ho diak no susesu, atu bele produs rejultadu tuir organizasaun ninia objektivu sira.

Hodi nune’e mak iha parte seluk ho mundansa teknologia no globalizasaun kompetisaun iha seitor hotu aas tebes inklui seitor rekursu umanu. Globalizasaun rekursu umanu hanesan rekursu ne’ebé laiha limitasaun geografikamente ho kapasidade rekursu umanu ne’ebé bele servisu iha nasaun ou teritoria ida ne’ebé deit inklui regional sira tuir nia kapasidade personal no nesesidade organizasaun ida nian. Iha mundu negosiu ka servisu kompetisaun sei lao maka’as liutan no nesesidade ka demanda mundo sei sae nafatin hodi halo tranformasaun ba rekursu umanu.

Iha mos rekursu seluk ne’ebé ita presija hare mak rekursu umanu nasional hanesan kapasidade no kualidade rekursu umanu ne’ebé iha nasaun ida nia laran liga ba servisu sira ne’ebé organisasaun nasional sira oferese. Rekursu umanu nasional kada nasaun sempre iha kapasidade, kualidade no kuantidade ne’ebé diferensia hare liu husi nesesidade servisu nian. Iha nasaun kiik sira rekursu umanu dala barak sai obstaklu boot ba dezenvolvimentu nasaun ida nian. Ita bele hateten katak nasaun ida ne’ebé iha rekursu naturais ne’ebé diak, maibe laiha rekursu umanu ne’ebé sufisiente sei kontinua fo impaktu ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e nian, katak rekursu umanu ne’ebé kualifikadu iha influênsia bó’ot  no sái hanesan faktor determinante ba reziliênsia no sustentabilidade nasaun ninia moris iha futuru.

Rekursu umanu hanesan fator ida ne’ebé importante tebes ne’ebé labele hase’es husi  organizasaun ida ninia moris. Rekursu umanu mos hanesan xavi ne’ebé dezenvolve organizasaun, tuir nia prinsipiu rekursu umanu hanesan personal sira ne’ebé servisu, responsabilidade, sai kakutak no halo planeamentu atu atinji ba objetivu organizasaun nian.

Iha rekursu umanu parte ne’ebé ita presija hare klean liu mak Influensia Personalidade no Kompetênsia ba Dezempeiñu Funsionáriu, iha parte ida ne’e ita mos sei hare autor influênsa sira ne’e iha organzasaun nia ne’ebé fo impaktu tebes ba desempeñu funsionáriu nian. Atu iha dezempeiñu ne’ebé diak husi funsionáriu sira ita mos sei liga ba komitmentu kada organizasaun oinsa sira nia kontribuisaun ba dezempeiñu sira ne’e, tamba iha kada organizasaun sempre iha diferensia personalidade sira ne’ebé halao knar no responsabilidade no oinsa organizasaun mos bele jere diferensia sira ne’e hodi atinji objetivu ne’ebé organizasaun sira iha.

Pesonalidade kada funsionáriu iha organizasaun ho sira nia karaterístika ne’ebé diferensia no uniku bele fo influênsia ba iha fatin servisu. Karaterístika personal funsionáriu bele forma mos liu husi prosesu nia aprende iha nia moris nune’e bele forma personalidade individual. Diferensia karaterísktika kada funsionáriu sira ne’e espekta katak lideransa ida bele hatene no komprende personalidade kada funsionáriu atu nune’e aloka tuir servisu atu atinji ba dezempeiñu ne’ebé diak.

Robbins dan Judge (2016), Kepribadian adalah organisasi dinamik dari sistem-sistem psikologis dalam individu yang menentukan kemampuan seseorang untuk beradaptasi secara unik dengan lingkungannya.(Personalidade hanesan organização dinâmika husi sistema psikolóziku iha individualidene’ebé bele determina ema nia abilidade atu adpata ho úniku ba ambiente).

Funsionáriu hanesan personal individu sira ne’ebé halo asaun ka servisu ba sira nia an liga ba sira nia prova kompotensia, tamba ema mak jere ba rekursu hotu ne’ebé organizasaun iha, sei laiha valor bainhira organizasaun iha rekursu ne’ebé barak no diak, maibe ema ka personal sira ne’ebé iha laran laiha kualidade ne’ebé diak atu halo jestaun ou jere rekursu sira ne’e.

Funsionáriu ida sei lasees husi kompetênsia ne’ebé hanesan area espertu ne’ebé nia iha hodi hala’o nia servisu ka knar iha area espesifiku, tuir knar no responsabilidade ne’ebé nian iha. Kompetensia ne’ebé funsionáriu ida iha mos liga ba nia kuiñesimentu, kapasidade atu halao knar no reponsabilidade ne’ebé fo rezultadu diak ba organizasaun ne’e nia servisu ba hodi kontribui ba nia dezempeiñu inklui mos organizasaun ne’ebé nia servisu bá. Kompetênsia ba funsionáriu ida bele sukat bazeia ba nia esperiensia kuiñesimentu, abilidade no atitude.

Kompetênsia mak abilidade atu hala' o serbisu bazeia ba kompeténsia no kuiñesimentu ne'ebé iha no hetan apoiu hosi atitude servisu ne' ebé ezije hosi servisu. Tamba ne'e, kompetênsia hatudu kompetênsia no kuiñesimentu ne'ebé karakteriza husi profisionál sira iha área partikulár ida hanesan buat ne'ebé importante liu iha terrenu ne' e. Kompeténsia ema ida nian mak atu prodús iha nivel satisfatóriu iha servisu fatin, inklui ema ida nia abilidade atu transfere no aplika abilidade no kuiñesimentu hirak ne'e iha situasaun foun no hasa'e benefísiu sira ne 'ebé konkorda ona.

Tan ne’e kompetênsia hanesan mos saida mak ema halo iha servisu fatin iha nível oi-oin no detallu kona-bá padraun sira nivel ida-idak nian, identifika karakterístika, kuiñesimentu no abilidade sira ne'ebé individuál sira presiza atu hala'o sira-nia knaar no responsabilidade ho efetivu, atu nune'e bele atinje padraun kualidade profisionál iha servisu, no kobre aspetu hotu-hotu hosi jestaun dezempeiñu, abilidade no kuiñesimentu, atitude, komunikasaun, aplikasaun no dezenvolvimentu nian.

Dezempenhu funsionáriu hanesan fatór ne’ebé fo influênsia boot no importante ba organizasaun, tamba susesu kada organizasaun konforme oinsa dezempeiñu funsionáriu nian hala’o knar no responsabilidade tuir rezultadu servisu periodu ne’ebé iha. Dezempeiñu funsionáriu hanesan rezultadu servisu ne’ebé diak husi aspeitu kualidade no mos kuantidade ne’ebé bele atinji husi funsionáriu ida bainhira hala’o nia servisu tuir responsabilidade ne’ebé nia hetan. Hodi nune’e bele hatene katak dezempeiñu funsionáriu sempre liga mos ba problema desenvolvimentu abilidade personal no servisu funsionáriu nian atu atinji ba objetivu organizasaun.

Dezenvolvimentu dezempeiñu funsionáriu sei mosu bazeia fatór hanesan personalidade ne’ebé diak ho funsionáriu sira iha kompetênsia ne’ebé aas. Personalidade hanesan karaterístika sira individu ida iha ne’ebé bele observa husi nia hahalok, atitude, hanoin, idea no nia sentimentu atu nune’e funsionáriu ne’ebé iha personalidade diak bele hasae dezempeiñu no relasaun sosisal ho ema ka individu seluk. Enkuantu atu hatudu resultadu servisu ne’ebé diak husi funsionáriu tenki iha kuiñesimentu, abilidade no atitude servisu diak.

Ambiente servisu iha Secretaria de Estado Para a Política da Formação Profissional e Emprego (SEPFOPE), ne’ebé akontense iha area rekursu umanu nian, funsionáriu ne’ebé mak ladun satisfasaun ho buat balun sempre iha mos ninia impaktu negativu mak hanesan: Vontade servisu ne’ebé menus, baruk ten, sempre tama servisu ne’ebé tarde, no latuir regulamentu no tama sai servisu la tuir oras, atitude ne’ebé ladiak iha terenu bainhira hala’o servisu. SEPFOPE presiza tebes dezempeiñu funsionáriu ne’ebé optimu, atu bele hasae kresimentu servisu funsionariu nian no mantein reputasaun ne’ebé diak.

Enkuantu, problema iha leten eskritor ne’ebé mak hala’o peskiza ho resultadu forma monografia ida ho títulu: Influênsia Personalidade no Kompetênsia ba Dezempeiñu Funsionáriu Públiku, (Estudu kazu iha Secretaria de Estado Para a Política da Formação Profissional e Emprego).

 

1.2  Investigasaun Problema

1.     Iha ka lae influênsia personalidade ba dezempeiñu funsionáriu?

2.     Iha ka lae influensia kompetênsia ba dezemepeiñu funsionáriu?

3.     Iha ka lae influênsia personalidade no kompetênsia ba dezempeiñu Funsionáriu?

1.3  Objetivu Peskiza

1.     Atu hatene  infuensia personalidade  ba dezempeiñu funsionário.

2.     Atu hatene  influensia kompetênsia  ba desempeiñu funsionário.

3.     Atu hatene influênsia personalidade no kompetênsia ba dezempeiñu funsionáriu

1.4  Benefísiu Peskiza

1.     Ba peskizador. Hanesan kriteriu ida atu hetan Grau akademika Lisensiatura (SI) iha fakuldade Ekonomia.

2.     Ba Universidade. Teorikamente resultadu peskiza ne’e bele fo benefisiu ba mundu edukasaun hanesan doasaun sientifiku iha human resource department nia laran no sai materia referensia ba peskizador sira tuir mai ne’ebé iha relasaun ho influensia personalidade no kompotensia ba dezempeiñu funsionáriu.

3.     Ba instituisaun ou organizasaun. Espesial ba lideransa bele halo nia evaluasaun ba personalidade no kompetênsia ba dezempeiñu funsionáriu  atu sai hanesan materia konsiderasaun ne’ebé diak atu foti dezisaun hodi bele hasa’e dezempeiñu funsionáriu liu husi sira nia personalidade no kompetênsia.

1.5  Eskopu Peskiza

Realizasaun peskiza ne’e bazeia ou fokus deit bá Influênsia Personalidade no Kompetênsia ba Dezempeiñu Funsionáriu ihaSecretaria de Estado Para a Política da Formação Profissional e Emprego (SEPFOPE).

 

 

 

 

1.6  Sistema Hakerek Teze

 

KAPÍTULU I  - PRELÍMINAR.

Koalia kona-bá, Istorisidade , Identifikasaun problema, Objektivu Peskiza, Benefisiu Peskiza, Eskopu peskiza no Sistematika Hakerek Teze.

KAPÍTULU II - REVIZAUN LITERATURA.

Koalia kona-bá, Baze Teoria husi variavel tolu (3) mak hanesan: Personalidade, Kompetênsia no Desempenhu, Kuadru Modelu Peskiza no Hipoteza.

KAPÍTULU III - METODOLÓGIA PESKIZA.

Koalia kona-ba, Objetu peskiza, Metodu peskiza, Identifikasaun no Defininisaun Operasional Variaveis peskiza, Teknika Foti Dadus, Tipo no Fontes Dadus, Teknika Sasukat Variavel, Teknika Analiza Dadus, Fatin no Orario Atividade Peskiza.

KAPÍTULU IV -  REZULTADU  PESKIZA  NO  DISKUSAUN.

Koalia kona-ba, Perfile Instituisaun SEPFOPE, Visaun no Misaun, Estrutura SEPFOPE, Funsaun no knar, Analiza Dadus peskiza, Deskrisaun Dadus Brutu, Analiza no Diskusaun Resultadu Peskiza.

KAPÍTULU V  -  KONKLUZAUN  NO  SUJESTAUN.

KOPERASAUN TIMOR LESTE INDONESIA IHA AREA SEGURANSA (BOBOMETO NAPAN) III

KAPĺTULU III

METODOLOJIA PESKIZA

3.1. Métodu  Peskiza

Metodologia mai hosi liafuan Yunani hosi liafuan rua mak hanesan Hodos ho Logos ou hosi nia liafuan orijin katak metah katak liu hosi no Hodos katak dalan ou maneira. Tuir harafia  metode signifika katak “ciência ne’ebé maka liu hosi dalan ida atu hodi bele atinji objetivu (logos)”.aleinde ne’e metodologia hanesan ciência ou maneira ne’ebé mak uza hodi bele hetan lia los uja investigasaun ho maneira prinsipal sira no esforsa atu hetan lia loss. Tuir Pasaribu no Simanjuntak  (1982) katak métodu nu’udar maneira sistemátika ida atu hodi atinji objetivu.[1]

Bazeia ba problema ne’ebé mak tau ona, katak peskiza ida ne’e uza métodu kualitativu análiza diskrisaun. Métodu ne’ebé peskizadór uza hodi halo análiza ba fontes nia liafuan liu hosi entervista kona-bá Dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste. Análiza diskrisaun Kualitativu katak Análiza ne’ebé utiliza hodi haree Dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste iha área Saúde diskrisaun ho métodu kualitativu.

 

1.2.  Fokus peskiza

Atividade halo  peskiza ida ne’e konsentra ba asuntu importante mak hanesan

1.     Atu hatene dejafius no oportunidade kooperasaun entre WHO ho ministériu saúde.

2.      Atu hatene servisu prioridade ba area Saúde nian

3.     Atu hatene lalaok apoiu WHO mai Timór-Leste  hodi garantia sustentabilidade seitór Saúde iha futuru.

Tópiku proposta maka Dejafius no Oportunidade kooperasaun WHO ho Ministério Saúde iha area Saúde bazeia ba tópiku ida ne’e peskizadór fó  atensaun liu ba dejafius no oportunidade entre WHO ho Ministériu Saúde hasoru?. 

3.3. Fontes Dadus

Bazeia ba fontes dadus ne’ebé atu hetan husi peskiza ne’e, peskizadór tenke tuir problema ne’ebé determina tiha ona iha kapítulu I. Atu nune’e bele sai hanesan fontes atu hetan dadus mak tuir mai ne`e :

a.     Fontes Dadus Primeiru.

Dadus primeiru katak dadus ne’ebé mak hetan direita hosi peskizador iha kampu  peskiza liu hosi aprosimasaun rua mak hanesan dokumentasaun no  intervista.

b.     Fontes Dadus Secundario.

Dadus sekundáriu katak dadus ne’ebé peskizadóra  hetan hosi dokumentu sira iha peskiza fatin no hosi revizaun literartura.         

Ba peskiza ida ne’e hakerek na’in hala’o analizasaun husi dadus Sekundáriu hanesan arkivu ne’ebé iha relasaun ho fenómena sosiál ne’ebé hetan atu sai hanesan mós dadus ne’ebé importante ba peskiza ida ne’e.

3.4. Tékniku Rekollamentu Dadus

Tékniku rekolamentu dadsus  hanesan etapa ne’ebé mak estrategia iha peskiza nia laran tamba objetivu prinsipal iha peskiza mak atu hetan dadus se la hatene tékniku rekollamentu dadus maka peskizador sei la hetan dadus ne’ebé mak tuir nia level dadus ne’ebé mak tau tia ona.

Rekollamentu dadus ne’e bele halao tuir nia kondisaun /settingtuir nia fontes no tuir nia maneira. Hare’e hosi lalok dadus ne’ebé rekolla iha lalok alamia (natural setting)[2]  hare hosi nia fontes dadus mak rekollamentu dadus sei uja fontes dadus priméiru no sekundáriu. Fontes dadus priméiru hanesan fontes dadus ne’ebé mak dadus ne’ebé mak hetan diretamente husi peskizador sira. Fontes dadus sekundáriu mak hanesan fontes dadus ne’ebé make la diretamente peskizador sira hetan.  Catherine Marshall, Gretchen B. Rossman hatete katak “ the fundamental methods relied on by quslitstive reseaches for gathering information are participation in the setting direct obserbation in-depth interviewing document review" Ho ida ne’e atu hetan dadus priméiru no sekundáriu, peskizadór ka hakerek nain hakarak uza tékniku ou maneira oin-oin hodi halo rekollamentu dadus mak hanesan tuir mai ne’e.

a.     Intervista

Esterberg (2002) fo defenisaun konaba entervista mak hanesan  “A meeting of  two persons to exchange information and idea througt question and  response, serulting in communication and joint construction of meaning about a particular topic[3] intervista hanesan sorumutuk entre ema rua ne’ebé mak fahe informasaun ou hanoin  liu hosi husu perguntas no hatan perguntas no bele hetan signifikadu hosi tópiku ne’ebé mak importante, Intervista uja hanesan tékniku rekollamentu dadsu ne’ebé maka peskizadóra  halo studu dahuluk ida para oinsá mak peskizadóra bele hetan nia roblema ne’ebé mak pekizadóra atu halo peskiza baa, maibé pekizadóra hakarak hatene informasaun ruma hosi responde sira. Tékniku rakolamentu dadus ne’e bazeia ba relatoriu ne’ebé mak mak pekizadóra halo rasik ou self report, ou bele mós hanesan konsesimentu individual aan rasik.

Susan Stainback (1988)  hatete katak ”interviewing provide the researcher  a means to gaind deeper understanding of how the participant interpret a situation or phrnomena than can be gained through observation alon”.

Ho intervista mak peskizador sei hetan infomasaun ou dadus ne’ebe mak kalaru konabá partisipasaun  ba interpretasaun situasaun ou fenomena ne’ebe mak  akontese  no la bele hetan liu hosi observasaun

Alein de ne’e  Esterberg (200) hatete katak  ”interviewing is at the heart of social reseaarch. If you look through almost any sociological journál, you wilel find that much social researchis based on interview, either Standardized or more in-depth” intervista hanesan ema ne’ebé mak ho laran atu halo peskiza atu bele hetan dadus ruma  ne’ebé mak impontante.

b.     Dukumentasaun

Dukumentasaun hanesan rekollamentu dadus ne’ebé peskiza oinsá hamosu preguntas hosi resposta iha baze liu hosi dukumentasaun ne’ebé tenke hanesan ho tópiku peskiza nian.

3.5. Tékniku Análiza Dadus Kualitativu

Tékniku análiza dadus ne’ebé sei utiliza husi hakerek na’in kona-ba peskiza ne’e, hakerek nain utiliza tékniku análiza kualitativu ne’ebé sai hanesan métodu ida ne’ebé atu utiliza hodi análiza ho di’ak kona-ba problema ne’ebé peskizadór hakarak estuda espesífiku liu kona-ba akontesementu  problema iha terenu ne’ebé sai  realidade. Ho ida ne’e peskizadór utiliza, Teoria husi matenek nain Suharsimi Arikunto atu halo análiza infórmasaun husi respondente ou hatán na’in ne’ebé hetan iha terenu mak hanesan:

Kona-ba dadus ne’ebé kualitativu ne’ebé ho utilizasaun ho lia-fuan ou fraze ne’ebé ketak-ketak ne’ebé tuir ida-idak nia kategoria atu hetan solusaun, maibé dala ruma to’o iha pursentu diretamente husi fraze ne’ebé ho kualitativu hotu.

Bazeia ba dadus ne’ebé rekolla husi rezultadu peskiza, depois hala’o haha’lok atu halo tabulasaun ba iha rezistu tabela no sei kontinua hala’o análiza, no mós hala’o interpretasaun dadus.

Iha interpretasaun ba dadus atu hakerek tau hamutuk liu hosi intrumentu peskiza hanesan observasaun, entervista, hodi fóti kona-ba dadus ne’ebé mak relevante ho variabel iha peskiza.

Tuir tékniku análiza interaktivu ne’ebé dezeña tiha ona ho prátikamente mak hanesan tuir mai ne’e ;

1.     Akumulasaun dadus ne’ebé ho maneira entrevista, observasaun, dokumentasaun, depois dadus ne’e  ho intensaun  ho prosesu ne’ebé ho kontinuasaun no halo análiza kualitativu.

2.     Redaksaun dadus ho intensaun hanesan prosesu identifikasaun, simplesmente, fó abstratu, no trasnfórmasaun dadus abruptu ne’ebé mosu husi área peskiza nian.

3.     Interpretasaun dadus akumula husi infórmasaun ne’ebé fó improvávelmente, no atu  halo ka dada konkluzaun no kaer asaun atu hala’o análiza dadus ne’ebé mak iha tiha ona.

4.     Dada konkluzaun no hala’o verifikasaun kona-ba dadus, signifika katak atu hala’o fila-fali ba nota kona-ba dadus ne’ebé hetan husi fatin peskiza no atu halo prova ba realidade ne’ebé válidu [4]

Iha parte seluk peskizadóra hakarak aumenta argumentu husi teoria balun, atu nune’e bele hafórsa peskizadóra. Husi teoria Matthew B. Miles ho A. Maichael Hubermen, hateten katak :” Análiza dadus kualitativu sai hanesan esfórsu ne’ebé iha nia kontinuasaun, repete fila-fali, no ba  bei-beik atu halo análiza dadus, ho maneira kontinuasaun, no hodi halo ezersísiu ba dadus, nomós fóti konkluzasaun hodi uza fraze sai hanesan resposta  ba problema ne’ebé iha.

Dezeña;  husi Análiza Dadus, Matthew B. Miles ho A. Michael Hubermen[5]. (1992 : 20)


Ho dadus ne’ebé mak hetan atu halo konkluzaun atu halo análiza dadus iha kualitativu, ne’ebé hetan hodi halo verifikasaun kona- ba dadus, redaksaun dadus no dadus atu fóti konkluzaun atu halo verifikasaun, tuir rezultadu interpretasaun liu hosi frase ho liafuan atu hala’o diak liu kona-ba ne’ebé mak ita uza iha peskiza.



[1] Ikbar, Yanuar Metodologi & Teori Hubungan Internasionál. 2010 páj  7.

[2]Prof. Dr. Sugiyono Metodologi Penelitian Kualitatif, 2010. Páj 62-63

[3] Prof. Dr. Sugiyono Metodologi Penelitian Kualitatif, 2010. Páj 72

[4] Octaviana Carvalho Da Silva Monografia Prosesu Notísia iha Média Diariu Timór post Dili, ciência polítika UNTL Timór- Leste 20016, Páj 13.

[5] Ibid páj 42.

Timor Leste Munisipiu Map point