Kamis, 12 September 2013

LEI NO 3/2009 KONA BA LIDERANSA KOMUNITARIA

Lei  no 3/2009 kona ba lideransa komunitaria ho Sira nia Eleisaun
Bazeia ba Lei no 3/2009 kona ba kna’ar lideransa komunitaria nian, iha artigu hirak ne’ebé koalia spesifiku kona ba lideransa komunitaria no oinsa lideransa komunitaria sira halao sira nia kna’ar ka servisu iha suku. Iha artigu hirak mak hanesan

Artigu 2 (Definisaun Lideransa Komunitaria)
Lideransa Komunitaria ne'e kolektivu (Pakote) ne'eb← ho objektivu atu organija partisipasaun komunidade sira atu resolve sira nia problemas, tau interese ne'eb← sempre sai hanesan nesesidade liu. Lideransa Komunitaria ne'e  esersida husi chefe do suco no konselhu dos suco, iha limitasaun ba suco no aldeia ketak-ketak, eleito tuir akordu ne'ebe termina husi lei ida n e'e (3/2009). Lideransa komunitaria la pertense ba administrasaun publiku, no desijaun ne'ebe sira foti la hetan obrigasaun husi estadu.

Artigo 5 (Konselhu do Suco)
1. Konselho do suco hanesan orgaun kolektivu no konsultivu husi suco, ne’ebé ho intensaun atu ajuda no fo konselhu ba chefe do suco atu bele halao diak ninia funsaun,ninia servisu ba interese komunidade lokal sem limitasaun ba interese nasional.

2. Konselhu do suco kompostu husi chefe do suco, chefe aldeia iha aldeia ida-idak  ne’ebé mak kompostu iha suco ho ninia membru hanesan tuir mai ne’e:
a) Representante feto rua.
b) Juventude nain rua,tuir kada sexo.
c) Ansiaun ka Ansia nain ida.
d) Lia nain ida.

3. Lia nain laos eleitu, maibe nia indika ka hili husi konselhu do suco iha sira nia primeiru reuniaun.

4. Hare’e ba konteudu ka objektivu husi lei ida ne’e katak “ Joven” ne’ebe mak iha loron votasaun, iha ona idade Sanulu Resin Hitu (17 Anos), no moos ba “Ansiaun” ne’ebé iha loron votasaun, iha ona idade Nen Nulu ba leten. (60 Anos).

Artigo 10 (Area Aktividade)
1. Aktividade  Chefe do suco no konselhu do suco, bele desenvolve iha seitor hanesan:
a) Paz no harmonia sosial.
b) Resenseamentu no rejistu ba populasaun.
c) Edukasaun sivika.
d) Promosaun ba lingua ofisiais.
e) Desenvolvimentu ekonomiku.
f) Seguransa alimentar.
g) Protesaun ba meio ambiente.
h) Edukasaun,kultura no desportu.
i) Ajudas iha manutensaun ba infrastrutura sosial hanesan habitasaun (uma),eskola,sentru saude,be,dalan no moos komunikasaun.

2. Aktividade chefe do suco no konselhu do suco nian, labele atu desenvolve ho prejuido ho programas no plano nasionais ne’ebe aprova husi governu.

Artigo 11 (Kompetensia Chefe do Suco)
1. Kompetensia chefe do suco representa suco no predijir/dirije reuniaun iha konselhu do suco,tenke  tau asaun  ho imparsialidade no independente hodi halao sira nia funsaun.
2. Kompetensia hanesan:
a) Koordena implementasaun iha foti desijaun husi konselhu do suco no halo koordenasaun  ho membrus konselhu do suco sira seluk, promove prosesu konsultasaun no diskusaun ne’ebe kontinua nafatin iha komunidade hotu, kona ba planementu no ezekuasaun ba programa ba desenvolvimentu komunitaria.
b) Halo kooperasaun ho administrasaun municipal no reprezentante governu kona ba adopta prosedimentu hotu ba desenvolvimentu suco.
c) Resolve problema ka konflitu  kiik ne’ebe mosu entre aldeia ida ka rua ne’ebe iha suco.
d) Promove no kriasaun atu bele halo prevensaun ba violensia domestika.
e) Iha inisiativa atu fo apoiu no akompanhamentu ikus ba vitima violensia domestika no tratamentu no kastigu ba agresor atu nune’e bele halakon kazu ne’e iha komunidade nia leet.
f) Husu intervensaun ba parte seguransa se wainhira mosu konflitu ka violensia ida ne’ebe la hetan solusaun iha nivel lokal  no sai hanesan provokasaun.
g) Apresenta ba aprovasaun iha konselhu do suco relatoriu  financeiro annual no moos aktividades desenvolvimentu nian.
h) Halo servisu ka exersisiu seluk ne’ebe mak tuir governu ka administrasaun distritu haruka

Artigo 12 (Kompetensia konselhu do suco)
kompetensia konselhu do suco:
a) Fo apoio ba chefe do suco iha elaborasaun ba planu desenvolvimentu annual iha suco.
b) Fo konselhu ba chefe do suco iha oinsa buka solusaun ne’ebe mak hare’e ba desenvolvimentu no aktividades iha suco nia laran.
c) Identifika, halo planu no moos halo akompanhamentu ba ezekusaun ba aktividades iha area saude, edukasaun, meio ambiente,promosaun ba emprego, seguransa alimentar no aktividades seluk ne’ebe hala’o ba desenvolvimentu suco.
d) Konvoka enkontru ordinariu iha nivel suco ho objektivu atu diskute planu no aktividades ba desenvolvimentu.
e) Promove respeito husi  prinsipiu igualdade.
f) Promove repeito ba meio ambiente.
g) Fo serteja (Memastikan) katak iha fiar ka respeito ba kultura no tradisaun iha suco.
h) Kolabora ho governu no moos administrasaun municipal iha implementasaun ba programa no aktividades hotu ne’ebe hare’e liu ba promove desenvolvimentu iha suco.
i) Hatan ba Ministerio Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoriu ba rekursusu hotu ne’ebe simu husi orsamentu jeral estadu nian.

Artigo 13 (Funsionamentu konselhu do suco)
1. Konselhu do suco sei halo reuniaun iha sesaun ordinaries iha kada fulan dala ida, no moos exraordinariu ne’ebe mak sai hanesan pedido husi chefe do suco ka  um quarto husi membrus konselhu do suco.
2. Konselhu do suco atu tetu, tenke iha presensa mais husi metade husi membrus no moos desijaun ne’ebe foti, sei foti husi mayoria membrus ne’ebe iha presensa/partisipa iha reuniaun.
3. Iha caso mosu hanoin ka ideias ne’ebe hanesan iha chefe do suco, hanesan presidente konselhu do suco nian ho voto ne’ebe iha qualidade.
4. Chefe do suco sei bele konvida atu partisipa iha reuniaun konselhu suco, qualquer sidadaun ne’ebe iha kondisaun hanesan ho numero ne’ebe iha (Anterior).

Artigo 14 (Kompetensia Chefe Aldeia)
Chefe aldeia, hanesan membru husi konselhu do suco no moos sem iha limita/prejuizo ba kompetensia ne’ebe iha tuir lei, hanesan:
a) Sai membru konselhu do suco ne’ebe representa aldeia.
b) Implementa desijaun ne’ebe aprovadu husi konselhu do suco ne’ebe iha implikasaun ba aldeia.
c) Fornese ka haruka ba chefe do suco, elementos hotu ne’ebe presija, koordenasaun ho ministerio no moos administrasaun lokal.
d) Favorese kriasaun ba estrutura iha baze, hodi hatan ba komposisaun no resolusaun konflitu kiik ne’ebe mosu iha aldeia.
e) Promove atu respeitu lei no kolabora atu buka estabilidade sosial.
f) Garantia ba kriasaun mekanismo atu halo prevensaun ba violensia domestika, inklui halo kampanya edukasaun sivika iha sira nia aldeia.
g) Fasilita hodi halo kriasaun mekanismu hodi halo protesaun ba vitima violensia domestika, no ba indikasaun autor ne’ebe depende ba situasaun ne’ebe seriu iha kazu hotu. 
h) Promove konsultasaun no desijaun entre populasaun sira iha aldeia ba asuntos hotu ne’ebe relasiona ho vida no desenvolvimentu komunitaria no moos halo reportajem ka hato’o ba konselhu do suco.
i) Halao kompetensia seluk ne’ebe tuir ninia funsaun.

LIDERANSA (LEADERSHIP)

Lideransa hanesan hahalok ida ne’ebe halo ho objetivu atu fo influensia ba membrus grupu hodi bele atinji objetivu ne’ebé husi grupo sira determina hamutuk ona hodi bele fo funsaun ne’ebé diak ba individu no moos grupu.

Tuir matenek nain Andrew J. Dubrin fo definisaun spesifiku ne’ebe hatete katak; “Lideransa hanesan esforsu ida atu fo influensia ba ema seluk ka entre ema ida ba ema seluk (interpersonal) liu husi prosesu komunikasaun atu atinji objetivu ida ka objetivu barak”.

 

Diferensia entre lider no lideransa

v Lider nu’udar ema pessoal ne’ebe iha kapasidade no abilidade iha parte ida hodi nune’e bele fo influensia ba ema seluk liu husi meius komunikasaun atu halao aktividades ida hodi bele atinji objetivu hamutuk.

v Lideransa hanesan kbiit ka kapasidade atu fo influensia ba hahalok ema ida ka grupu hodi bele atinji objetivu ida.

 

TIPU KA MODELU LIDERANSA NIAN

Iha mos tipu ka modelu oin-oin lideransa nian. Tipu ka modelu hirak lideransa nia mak hanesan tuir mai ne’e:

 

1. Tipu Autokratiku

Lideransa  Autokratiku (otokratis) katak lideransa ne’ebé ninia metodu ukun hanesan ema ditadura ne’ebé hare organizasaun hanesan ninia privadu ho haree membrus sira iha organizasaun ne’e hanesan material ka makina la hanesan ema umanu ida. Ninia membrus sira tenke hakruuk no halo tuir deit saida mak nia haruka no la simu sujestaun no kritika husi nia membrus sira.

Tipu ida ne’e hetan barak liu iha governasaun liurai nian iha tempu uluk nian ka tempu monarkia

 

2. Tipu Paternalistika

Lideransa ho tipu paternalistika mak lideransa ne’ebé nia ukun hanesan aman ida ne’ebé hare nia membrus sira hanesan labarik no seidauk iha kapasidade atu halao servisu. Nunka atu fo tempu ba nia membrus sira atu halao servisu mesak no foti desijaun mesak.

 

3. Tipu Karismatika

Lideransa karismatika katak lideransa ne’ebé nia ukun ho nia karisma no bele halo membrus sira hotu tuir nia ukun tanba sira fiar, gosta no hadomi maske ita la hatene tanba sa ida ne’e bele akontese ba nia membrus sira.

 

4. Tipu Laissez Faire (Cuek)

Lideransa ho tipu ida ne’e hanesan tipu lideransa ne’ebé mak hanoin katak servisu organizasaun bele lao ho susesu mesak tanba hanoin nia membrus sira ne’ebé servisu ne’e mesak professional no la persija atu fo kontribusaun no kolaborasaun iha servisu nia laran hanesan fo sujestaun.

 

5. Tipu Demokratis

Tipu lideransa demokratis mak lideransa ne’ebe nia ukun ho unidade no servisu hamutuk ho nia membrus sira. Fo oportunidade ba membrus sira atu halao servisu, fo motivasaun ba membrus sira atu bele dezenvolve sira nia kapasidade no kreatividade no sempre simu sujestaun no kritika husi membrus sira. Tempu agora ne’e lideransa ho tipu demokratis mak bele halo aktividade hotu bele sai diak tuir objektivu ne’ebe ita mehi ka hakarak.

 

SAIDA MAK LIDERANSA HO ABORDAJEM JENERU

v Abordajem jeneru katak; Servisu ka kualker aktividade hotu ne’ebé iha tenke envolve mos feto sira hodi bele iha mos oportunidade no direitu atu bele partisipa iha atividade hotu. Exemplu; aktividade iha suku, grupu, organizasaun, partido no seluk-seluk tan

 

Lideransa ho abordajem jeneru katak: Lideransa ne’ebé fo mos oportunidade no fatin ne’ebé hanesan ba feto atu bele lidera hanesan iha grupu, governu, instituisaun, organizasaun no komunidade. Exemplu sai hanesan lider komunitaria ka xefe do suco, sai nudar deputada no seluk-seluk tan.

 

• Iha konstituisaun RDTL artigu 17 kona ba igualdade ba feto ho mane katak; feto ho mane iha direitu no dever ne’ebé hanesan iha vida familia, ekonomia, kultura, politika no seluk-seluk tan.

• Deklarasaun universal direitos humanus aprova husi Asembeleia PBB nian iha loron 10 fulan Desembro 1948.

Tuir Deklarasaun Universal Direitos Humanus katak: Ema hotu moris iha liberdade no dignidade no Direito ne’ebe hanesan.

• No moos ba lei no 6/2006 ne’ebé hateten katak “kada kandidatu numeru haat ne’ebé konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo  dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e iha loron 22 fulan Junhu.

• Lei no 7/2011 artigu 12 kapitulu 2 hanesan alterasaun ba lei no 6/2006 ne’ebe hateten katak “kada kandidatu tolu ne’ebe konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e

• Tuir lei lideransa komunitaria no 2/2004 kona ba elisaun xefe do suco, no fo fatin absoluta (labele muda) ba feto atu tuur iha pozisaun tolu mak hanesan; Representante feto rua no representante juventude feto ida

 

• Konvensaun CEDAW parte II artigu 7 ne’ebé koalia konaba estado tenki hola medida hotu ne’ebe diak atu halakon diskriminasaun kontra feto iha moris publika no politika nasaun nian, no liu-liu tenke garante ba feto, direitu ne’ebe hanesan ho mane;

 

o  Vota iha elisaun no referendum publiku hotu-hotu no bele sai kandidatu ba instituisaun publiku atu instituisaun hirak ne’e bele hili nia

 

o Partisipasaun iha formulasaun guvernu nia politiku no implementasaun politika hirak ne’e, no kaer eskritoriu publiku iha guvernu nia nivel hotu-hotu.

 

o Partisipa iha organizasaun non gevernamental no asosiasaun hotu-hotu ne’ebe preukupa ho vida publika no politika nasaun nian

 

 

Selasa, 03 September 2013

IGUALDADE NO EQUIDADE JENERU


Igualdade katak direitu no oportunidade hanesan ba feto no moos mane. 

Feto no moos mane iha direitu atu hetan asesu ba eskola, partisipa iha politika, iha asesu ba saude, iha oportunidade ne’ebe hanesan atu hala’o sira nia negosiu, iha oportunidade no direitu hanesan atu partisipa iha foti desijaun iha diskusaun suku. 

Nune’e igualdade katak ema hotu hanesan, laiha diskriminasaun entre feto no moos mane no feto ho mane iha direitu no oportunidade ne’ebe hanesan.

Wainhira ita koalia kona ba igualdade, ita moos presija hare’e kona ba equidade. 

Nune’e equidade katak instrumentu ida ne’ebe iha, atu nune’e bele atinji igualdade jéneru. 

Instrumentus sira ne’e mak hanesan justisa sosial, lei no moos konvensaun sira ne’ebe garante igualdade entre feto no moos mane.

Entaun, hanesan ita hatene hotu ona, Jéneru mai husi lian Latina “Genus”. 

Nune’e jéneru katak konstruksaun sosial ida ne’ebe estabelese diferensia knaar, papel no responsabilidade entre feto ho mane, ne’e hanesan kontruksaun sosial ida, nune’e ita bele muda tuir desenvolvimentu. 

Jéneru moos iha relasaun poder entre feto no moos mane no wainhira koalia kona ba jéneru laos signifika feto, maibe ba feto no moos mane liu-liu hare’e ba sira nia diferensia knaar, papel no responsabilidade.

Saida mak Igualdade no Equidade Jéneru.

Igualdade jéneru katak feto no moos mane iha direitu no moos oportunidade ne’ebe hanesan, no moos equidade jéneru hanesan instrumentu ida ne’ebe atu atinji ba igualdade jéneru ka igualdade entre feto no moos mane.

Diferensia Igualdade no Equidade Jeneru

Igualdade Jeneru atu kria kondisaun ida ne’ebe hatudu katak feto no mane iha direitu no oportunidade ne’ebe hanesan. Equidade Jeneru hanesan indikador/sasukat atu hare objektivu husi igualdade jeneru ne’e atinji ka lae.

Lei sira ne’ebe promove igualdade

Iha Lei ne’ebe sai hanesan instrumentu legal ida, hodi bele regula sidadaun hotu- hotu iha nasaun idak-idak. 

Iha Timor Leste iha lei nasional hanesan:

Konstituisaun RDTL mak hanesan iha artigu  

Konstituisaun RDTL artigu 16: Universalidade no Igualdade

Sidadaun hotu- hotu hanesan iha lei nia oin, no mos iha direitu no obrigasaun hanesan

Labele halo diskriminasaun ba ema ida tamba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, posisaun sosial ka ekonomia, hanoin politiku ka ideolojia, relijiaun no moos kondisaun mental ka fizika.

Konstituisaun RDTL artigu 17: Igualdade ba feto ho mane

Feto ho mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris familia, cultural, sosial, ekonomiku no politiku nia laran.

Konstituisaun RDTL artigu 46: Direitu atu partisipa iha politika.

Sidadaun hotu- hotu ho tinan sanulu - resin hitu ba leten, iha direitu atu hili (vota) no ema hili nia (kandidata-an).

Halao direitu vota ne’e katak kona ba ema idak-idak, no hanesan devér sivíku ida.

Konstituisaun RDTL artigu 63: Partisipasaun Politika Sidadaun sira nian

Partisipasaun direta no ativa  feto ho mane sira iha vida politika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamental sistema demokrátiku ninian.

Lei halo promosaun kona ba igualdade direitu sivíku no politiku nian no la diskrimina kona ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian.

Lei lideransa Komunitaria 2/2004

Kona ba eleisaun chefe do suco, fo fatin absoluta ba feto atu prense iha fatin tolu hanesan Representante Feto nain rua no  moos Representante juventude feto ida.

Lei internasional sira mak hanesan:

-          Deklarasaun Universal Direitus Humanus.

Iha artigu 2 Deklarasaun Universal Direitus Humanus nian, artigu 2 koalia kona ba Igualdade  katak ema hotu iha direitu no liberdade la fihir ba buat sa ida hanesan rasa, kulit, seksu, relijiaun, politika ka hanoin ne’ebe la hanesan, orijen nasional ka sosial, rikusoin, ninia moris ka posisaun seluk tan.

Iha Deklarasaun Universal Direitus Humanus, fo garantia ba ema hotu- hotu atu partisipa iha kualker atividade iha nasaun ida nia laran. 

Nune’e Deklarasaun Universal Direitus Humanus hanesan moos instrumentu importante ne’ebe garantia igualdade ba feto no moos mane.


CEDAW

CEDAW signifika:
Timor Leste presenta CEDAW ne’e iha tinan 2009 no informa ka hare fila fali kona ba oinsa adopta CEDAW iha Timor Leste hamutuk ho organizasaun seluk atu hatene katak Timor Leste adopta CEDAW no repeita artigu hotu ka lae.

Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu- Hotu Kontra Feto.

Konvensaun ida neebe hanesan instrumentu standar internasional neebe adopta husi Asembeleia Jerál Nasaun Unidas iha tinan Rihun ida Atus Sia Hitu Nulu Resin Sia (1979).

Asembleia Nasaun Unidas  ne’e iha New York hanesan ema neebe reprejenta husi nasaun barak atu deside no implementa kona ba kona ba konvensaun sira.

Dokumentos neebe importante kona ba Direitus Feto nian.

Nasaun Atus Ida Walu Nulu Resin lima (185) maka ratifika konvensaun nee, no Timor Leste ratifika konvensaun nee iha Fulan Desembro Tinan 2002. 

Parlamento Nacional Timor Leste ratifika iha loron 16 fulan Marzu tinan 2003.

Instrumentu ka lei internasional ida atu proteje Direitus Humanus feto nian. 

Objectivu primeiro maka atu halakon diskriminasaun kontra feto no hametin igualdade ba feto no mane.

CEDAW koalia kona ba saida?

Iha konvensaun halakon formas diskriminasaun hotu- hotu kontra feto eziste prinsipiu tolu maka hanesan:

Konvensaun signifika hanesan normas ida neebe ema kria no ema hotu tenke respeita normas neebe mak iha tiha ona nudar konvensaun.

La iha Diskriminasaun 

hare liu ba diskriminasaun bazeia ba jéneru husi direitus fundamental sira no direitus humanus nian.

Direitu ba moris

Konstituisaun RDTL Artigu 29 (Direitu ba moris):

1. La bele viola ema ida nia vida.

2. Estadu rekonyese no garante direitu ba vida.

3. Iha Repúblika Demokrátika Timor Leste la iha kastigu nuudar mate-kotu.

Direitu atu dezenvolve nesesidade baziku.

Direitu atu hetan justisa

Konstituisaun RDTL Artigu 27 (Provedór Direitus Humanus no Justisa ninian):

 Provedór Direitus Humanus no Justisa nian, nudar orgaun independente ida neebe iha knaar atu haree no buka hataan sidadaun sira nia problema hasoru poder publiku, hodi haree loloos hahalok sira nee tuir duni lei, no halo prevensaun no hahu prosesu tomak hodi haburas fali justisa.

Sidadaun sira bele hato’o sira nia kesar ba Provedór Direitus Humanus no Justisa nian kona ba poder públiku sira-nia hahalok ho omisaun, biar la iha kbiit atu hakotu-lia, nia bele hatoo lia-menon ba órgaun kompetente sira.

Maioria absoluta hosi Parlamentu Nasionál maka hili Provedór Direitus Umanus no Justisa nian atu halao knaar iha tinan haat nia laran.

Knaar Provedór Direitus Humanus no Justisa ninian ne’e independente hosi “meiu kbiit administrativu no jurisdisionál nian” ne’ebé hakerek nanis iha Lei-Inan no leioan sira.

Órgaun sira no ema administrasaun ninian iha obrigasaun atu kolabora ho Provedór Direitus Umanus no Justisa nian.

Direitu ba liberdade

Konstituisaun RDTL Artigu 30 (Direitu ba liberdade, seguransa no integridade ema idaidak nian):

 Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik.

Labele kaer ka dadur ema ida, wainhira hahalok ne’e la tuir dalan ne’ebé hakerek tiha ona iha lei ne’ebé hala'o daudaun nia laran, tenki hato’o beibeik detensaun eh dadur ema ne’e nian ba juís ne’ebé iha kbiit atu haree iha prazu legál nia laran.

Ema hotu ne’ebe lakon nia liberdade tenke simu kedas informasaun loloos no momoos konaba razaun tan sá nia dadur eh tama iha kadeia no mós nia direitu saida, no hetan lisensa atu ko’alia rasik ho advogadu eh hosi nia maluk eh ema ida-ne’ebé nia laran-metin ba.

Ema ida labele hetan tratamentu aat, ne’ebé laos humanu ka degradante (sai husi kriteria/eliminasaun).

Direitu atu sente confortabel.

Direitu ba prospriedade.

Direitu atu partisipa iha governo no mos iha politika

Igualdade substantivu, ne’ebe kompostu husi:

-          Igualdade ba oportunidade

-          Igualdade ba asesu oportunidade

-          Igualdade ba resultadu

Katak hare ba prinsipiu igual atu hetan igualdade neebe substantive katak direitu feto ho mane hanesan.

Obrigasaun Estadu nian. Nasaun sai hanesan autor importante neebe iha responsabilidade atu bele haree oinsa realizasaun husi igualdade entre feto ho mane hare ba aspeitu ekonomia, social, cultura, sivil no politika.

Tamba sa ita persija atu hatene kona ba CEDAW?
Bazeia ba problema no difikuladades neebe mak hotu neebe Timor Leste hasoru sei mosu nafatin diskriminasaun oin-oin liu-liu diskriminasaun hasoru feto. Iha konvensaun CEDAW, artigu 15 koalia kona ba “Igualdade ba Feto no Mane iha lei nia oin”. 

Iha artigu nee hateten katak nasaun hotu neebe sai hanesan membru ba Konvensaun ida ne’e, fo direitu hanesan ba feto ho mane atu hetan estatutu legal iha problema sivil hotu, fo direitu ba feto atu sai ba nasaun ka rai seluk ho liberdade.

Husi Konvensaun CEDAW, ita hare fila fali ba Konstituisaun RDTL iha artigu 17 katak Igualdade entre feto ho mane. 

Ho Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu-Hotu Kontra Feto katak mane no feto tenki iha direitu ne’ebe hanesan no mos servisu iha area hotu-hotu iha vida familia no mos iha vida politika, ekonomia, social no kultura.

Tambasa CEDAW Importansia ba ema hotu?

Bazeia ba relatorio inisial estadu Timor Leste kona ba CEDAW konvensaun hatudu momos kona ba “sei iha nafatin diskriminasaun maka’as teb-tebes kontra ema feto”, no hateten katak diskriminasaun hirak ne’e’” viola prinsipiu igualdadi direitu no viola respeitu ba ema nia dignidade.” 

Hanesan difini ona iha artigu 1, diskriminasaun sai nudar “distinsaun (diferensia), eskluzaun (neebe la inklui) ka restrisaun (selu hikas fali) neebe ema halo bazeia ba seksu iha area politika, ekonomia, sosial, kultura, sivil ka seluk tan.” 

Konvensaun ne’e fo afirmasaun (haksesuk ka afirma) pozitivu ba prinsipiu igauldadi hodi husu ba nasaun membru sira atu hola “medidas lolos, hanesan halo lei atu garanti dezenvolvimentu lolos no avansu ba ema feto ho finalidade atu garante ba ema feto, respeitu ba direitus humanus no liberdade baziku ne’ebé bazeia ba igualdadi ema feto no mane, no sira bele goza direitu hirak ne’e.” (Art. 3).

Oinsa ema bele adopta CEDAW iha moris lor-loron?

Liu husi konvensaun CEDAW, artigu hotu neebe refere ona atu iha Konstituisaun no mos deklarasaun universal direitus humanus, oinsa ema hotu bele adopta no kontribui no suporta hodi redus no mos halakon diskriminasaun hasoru ema hotu liu-liu hasoru feto.

Parte Saúde

 Numeru mortalidade inan no kosok oan sira aas tebes.

Feto barak tuur ahi iha uma.

Parte Edukasaun

Labarik feto sira numeru kiik iha edukasaun sekundaria no edukasaun superior.

 Violensia iha dalan klaran atu ba eskola no iha eskola.

Violensia hasoru feto

Informasaun kona ba kazu violensia hasoru feto ladun iha.

Kazu violensi domestika barak liu mak rezolve liu husi metodu tradisional.

Stereotipu no pratika kultura

 Stereotipu nebe makas tebes.

Norma kultura, kustume no tradisaun sira nebe la favoravel.

Kaben sedu no obrigatoriu.

Barlake.

Partisipasaun iha vida politika no publika

Reprezentante feto oituan deit iha vida publika, politika no foti desizaun, liu-liu iha nivel lokal.

Lei no.2/2004 nebe koalia kona ba eleisaun suco no fo oportunidade ba feto atu partisipa iha vida politika, maibe sei nafatin hanesan diskriminasaun ba feto.

Lei no.6.2008 hateten katak, kada kandidatu numero Ha’at ne’ebe konkore ba Eleisaun Parlamento nasional ida tenke feto” fo dalan katak feto nia posisaun obsalutu ba fatin hirak ne’e.

 Tuir Konstituisaun RDTL iha artigu 45 ne’ebe kolia katak ema hotu iha direitu atu partisipa iha vida politika.

Alternativa balun hodi redus diskriminasaun hasoru feto

Liu hosi ezemplu hotu nebe mak iha presiza tebe suporta ema hotu nian atu bele redus no halakon parte diskriminasaun hotu nebe iha.

1.    Hamenus numeru mortalidade inan no kosok oan, hasae konyesimentu no asesu ba fasilidade atendimentu saúde liu-liu iha area rural, prevensaun ba inan isin rua sedu no atendimentu planiamentu familiar.

2.    Asesu neebe hanesan ba edukasaun iha nivel hotu, mantein labarik feto sira iha eskola, kolaborasaun husi inan-aman, halakon analfabetismu.

3.    Asegura katak violensia seksual kaben nian konsidera nudar krime, asesu vitima ba uma mahon nebe seguru, asistensia legal no halibur dadus nebe hafahe tuir seksu.

4.    Hare kultura hanesan dinamika, halakon ka modifika pratika kultura no stereotipu nebe negativu.

Aumenta numeru feto iha foti desizaun, liu-liu iha nivel lokal, kria no asegura ambiente nebe seguru.

SISTEMA PATRIARKAL NO STREOTIPU

Patriarkal

Patriarkal mai hosi liafuan rua hosi Yunani mak hanesan;

Pater katak “Aman”

 Arche katak tuan (pasadu)

Katak kultura ida ne’ebe mane mak domina no mane mak bele sai hanesan chefe hodi foti desizaun iha moris familia, iha pratika tradisaun, no area seluk tan. Liu husi pratika kultura patriakal ida ne’e, hamosu mentalidade jeral ida iha publiku ninia hanoin, hodi fo vantajen liu ba mane duke feto iha area oin-oin iha sosiedade nia laran. Kultura ida ne’e sai hanesan eransa ka kontinuasaun husi beiala sira to’o mai iha tempu agora.

Bazeia ba mentalidade jeral ne’ebe forma ona husi jerasaun ba jerasaun, iha pratika ita bele hare ba iha oportunidade ne’ebe la hanesan no limita feto nia espasu hodi dezenvolve nia an hodi bele goza sira nia direitu nudar ema.

Ezemplu ida; sai na’in ba rai. Husi parte ne’e ita bele hare katak, tuir ema (feto no mane) hotu nia hanoin katak oan mane mak iha liu direitu hodi hetan asesu ba iha rai ne’ebe sai hanesan eransa ka kontinuasaun husi familia.

Konstituisaun RDTL 2002 Artigu 16 kona ba ”universalidade no igualdade” katak Rainain hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mos iha direitu no dever hanesan. Labele halo diskriminasaun bá ema ida tamba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivil, nia sexu, orijen etniku, pozisaun sosial no mos ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun no mos nia kondisaun fízika no mental.

Artigu 17 kona ba “Igualdade ba feto no mane”

 Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha vida familia, kultura, sosial,  ekonomika no politika.

Ezemplu seluk hanesan asesu ba iha edukasaun ka formasaun ruma, iha parte ne’e mos sempre mosu katak oan mane mak tenke sai nudar prioridade atu hetan edukasaun ka formasaun sira to’o iha nivel nebe as liu no oan feto bele to’o iha sekundaria deit ho hanoin nebe la los katak feto sira nivel edukasaun bele as maibe sira sempre fila fali ba dapur.

Patriarkal Tuir Kamla Bhasin (Husi India)
Katak sistema ida nebe mak durante ne’e tau feto sira subordinasi hosi sistema patriarkal. Tan ne’e relasaun entre feto no mane sai hanesan hirarkia nebe mane mak iha pozisaun nebe mak as no feto sai hanesan subordinasi.
Ezemplu; mane mak bele foti desizaun iha parte hotu maibe feto la iha poder atu bele foti desizaun ruma.

Stereotipu
Hanesan ideia ka hanoin nebe la lo’os hasoru ema ka grupu ruma. Mentalidade ne’ebe mosu husi pratika kultura patriarkal kria diskriminasaun ba feto no mane ne’ebe ema hanaran stereotipu. Iha parte ne’e stereotipu katak, serbisu bazeia ba seksu mane no feto.
Ezemplu; mane hakat luan, feto hakat kloot, mane tenke hala’o ninia servisu iha liur hanesan iha natar, iha edifisiu, iha vida publiku hanesan iha area politika sosial no ekonomia. Feto tenke hala’o ninia servisu iha uma laran, hanesan tein, dasa rai, hare no kuidadu labarik, kuru be, hili ai, fase ropa no buat seluk-seluk tan. Parte ne’e hamosu ona realidade ida nebe hatudu katak mosu limitasaun ba feto atu bele dezenvolve nia an.
Stereotipu hirak ne’e, mak hafahe feto no mane hodi hala’o servisu ne’ebe tuir lolos la iha limitasaun ba sira.

Pratika Kultura Ne’ebe Bele Halakon Diskriminasaun Hasoru Feto.

Kultura signifika: hahalok pratika no mos abitu nebe mak sai hanesan kontinusaun husi beiala sira.
Iha parte seluk hare mos katak, iha pratika kultura balun, ne’ebe fo valor no vantajen ba iha dignidade feto no ida ne’e bele sai hanesan meius ida hodi halakon diskriminasaun hasoru feto. Ezemplu kona ba; barlakiado, iha signifika pozitivu hanesan; fo valorizasaun ba feto, atu haforsa relasaun entre familia feto no familia mane nian. Maibe valor hirak ne’e sei lakon ninia sentidu wainhira sala iha intrepetasaun kona ba ideolojia partiarkal, stereotipu nebe makas tebes, norma kultura, kustume, tradisaun nebe la favoravel, kaben sedu no obrigatoriu, poligamia no barlake no implementasaun ho numerus materiais ne’ebe aas no dala ruma aproveita oportunidade hirak ne’e hodi hala’o negosiu.

Deklarasaun Direitus Humanus 1948 iha Artigu 4

Iha artigu ne’e hateten katak la iha ema ida mak bele sai atan no faan atan iha forma sa deit tenke bandu.

Pratika Kultura Modernu Ne’ebe Bele Promove Direitu Feto.

Hare katak iha kultura modernu ne’ebe bele dezenvolve hodi promove direitu feto no ida ne’e bele halakon diskriminasaun kontra feto, iha parte seluk hare kultura nudar dinamika ida, modifika ka halakon pratika kultura no stereotipu nebe negativu, asesu ba programa edukasaun hodi dezenvolve konyesimentu. Ezemplu seluk, agora dau-daun Governu Timor-Leste promove hela direitu ne’ebe hanesan husi feto no mane atu sai na’in ba rai no rikusoin seluk. Jestaun ida ne’e bele halo sai hanesan habitu iha familia hodi fo assesu ne’ebe hanesan ba feto no mane iha uma laran atu hetan igualdade iha direitu.

Timor Leste Munisipiu Map point