Kamis, 12 September 2013

LEI NO 3/2009 KONA BA LIDERANSA KOMUNITARIA

Lei  no 3/2009 kona ba lideransa komunitaria ho Sira nia Eleisaun
Bazeia ba Lei no 3/2009 kona ba kna’ar lideransa komunitaria nian, iha artigu hirak ne’ebé koalia spesifiku kona ba lideransa komunitaria no oinsa lideransa komunitaria sira halao sira nia kna’ar ka servisu iha suku. Iha artigu hirak mak hanesan

Artigu 2 (Definisaun Lideransa Komunitaria)
Lideransa Komunitaria ne'e kolektivu (Pakote) ne'eb← ho objektivu atu organija partisipasaun komunidade sira atu resolve sira nia problemas, tau interese ne'eb← sempre sai hanesan nesesidade liu. Lideransa Komunitaria ne'e  esersida husi chefe do suco no konselhu dos suco, iha limitasaun ba suco no aldeia ketak-ketak, eleito tuir akordu ne'ebe termina husi lei ida n e'e (3/2009). Lideransa komunitaria la pertense ba administrasaun publiku, no desijaun ne'ebe sira foti la hetan obrigasaun husi estadu.

Artigo 5 (Konselhu do Suco)
1. Konselho do suco hanesan orgaun kolektivu no konsultivu husi suco, ne’ebé ho intensaun atu ajuda no fo konselhu ba chefe do suco atu bele halao diak ninia funsaun,ninia servisu ba interese komunidade lokal sem limitasaun ba interese nasional.

2. Konselhu do suco kompostu husi chefe do suco, chefe aldeia iha aldeia ida-idak  ne’ebé mak kompostu iha suco ho ninia membru hanesan tuir mai ne’e:
a) Representante feto rua.
b) Juventude nain rua,tuir kada sexo.
c) Ansiaun ka Ansia nain ida.
d) Lia nain ida.

3. Lia nain laos eleitu, maibe nia indika ka hili husi konselhu do suco iha sira nia primeiru reuniaun.

4. Hare’e ba konteudu ka objektivu husi lei ida ne’e katak “ Joven” ne’ebe mak iha loron votasaun, iha ona idade Sanulu Resin Hitu (17 Anos), no moos ba “Ansiaun” ne’ebé iha loron votasaun, iha ona idade Nen Nulu ba leten. (60 Anos).

Artigo 10 (Area Aktividade)
1. Aktividade  Chefe do suco no konselhu do suco, bele desenvolve iha seitor hanesan:
a) Paz no harmonia sosial.
b) Resenseamentu no rejistu ba populasaun.
c) Edukasaun sivika.
d) Promosaun ba lingua ofisiais.
e) Desenvolvimentu ekonomiku.
f) Seguransa alimentar.
g) Protesaun ba meio ambiente.
h) Edukasaun,kultura no desportu.
i) Ajudas iha manutensaun ba infrastrutura sosial hanesan habitasaun (uma),eskola,sentru saude,be,dalan no moos komunikasaun.

2. Aktividade chefe do suco no konselhu do suco nian, labele atu desenvolve ho prejuido ho programas no plano nasionais ne’ebe aprova husi governu.

Artigo 11 (Kompetensia Chefe do Suco)
1. Kompetensia chefe do suco representa suco no predijir/dirije reuniaun iha konselhu do suco,tenke  tau asaun  ho imparsialidade no independente hodi halao sira nia funsaun.
2. Kompetensia hanesan:
a) Koordena implementasaun iha foti desijaun husi konselhu do suco no halo koordenasaun  ho membrus konselhu do suco sira seluk, promove prosesu konsultasaun no diskusaun ne’ebe kontinua nafatin iha komunidade hotu, kona ba planementu no ezekuasaun ba programa ba desenvolvimentu komunitaria.
b) Halo kooperasaun ho administrasaun municipal no reprezentante governu kona ba adopta prosedimentu hotu ba desenvolvimentu suco.
c) Resolve problema ka konflitu  kiik ne’ebe mosu entre aldeia ida ka rua ne’ebe iha suco.
d) Promove no kriasaun atu bele halo prevensaun ba violensia domestika.
e) Iha inisiativa atu fo apoiu no akompanhamentu ikus ba vitima violensia domestika no tratamentu no kastigu ba agresor atu nune’e bele halakon kazu ne’e iha komunidade nia leet.
f) Husu intervensaun ba parte seguransa se wainhira mosu konflitu ka violensia ida ne’ebe la hetan solusaun iha nivel lokal  no sai hanesan provokasaun.
g) Apresenta ba aprovasaun iha konselhu do suco relatoriu  financeiro annual no moos aktividades desenvolvimentu nian.
h) Halo servisu ka exersisiu seluk ne’ebe mak tuir governu ka administrasaun distritu haruka

Artigo 12 (Kompetensia konselhu do suco)
kompetensia konselhu do suco:
a) Fo apoio ba chefe do suco iha elaborasaun ba planu desenvolvimentu annual iha suco.
b) Fo konselhu ba chefe do suco iha oinsa buka solusaun ne’ebe mak hare’e ba desenvolvimentu no aktividades iha suco nia laran.
c) Identifika, halo planu no moos halo akompanhamentu ba ezekusaun ba aktividades iha area saude, edukasaun, meio ambiente,promosaun ba emprego, seguransa alimentar no aktividades seluk ne’ebe hala’o ba desenvolvimentu suco.
d) Konvoka enkontru ordinariu iha nivel suco ho objektivu atu diskute planu no aktividades ba desenvolvimentu.
e) Promove respeito husi  prinsipiu igualdade.
f) Promove repeito ba meio ambiente.
g) Fo serteja (Memastikan) katak iha fiar ka respeito ba kultura no tradisaun iha suco.
h) Kolabora ho governu no moos administrasaun municipal iha implementasaun ba programa no aktividades hotu ne’ebe hare’e liu ba promove desenvolvimentu iha suco.
i) Hatan ba Ministerio Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoriu ba rekursusu hotu ne’ebe simu husi orsamentu jeral estadu nian.

Artigo 13 (Funsionamentu konselhu do suco)
1. Konselhu do suco sei halo reuniaun iha sesaun ordinaries iha kada fulan dala ida, no moos exraordinariu ne’ebe mak sai hanesan pedido husi chefe do suco ka  um quarto husi membrus konselhu do suco.
2. Konselhu do suco atu tetu, tenke iha presensa mais husi metade husi membrus no moos desijaun ne’ebe foti, sei foti husi mayoria membrus ne’ebe iha presensa/partisipa iha reuniaun.
3. Iha caso mosu hanoin ka ideias ne’ebe hanesan iha chefe do suco, hanesan presidente konselhu do suco nian ho voto ne’ebe iha qualidade.
4. Chefe do suco sei bele konvida atu partisipa iha reuniaun konselhu suco, qualquer sidadaun ne’ebe iha kondisaun hanesan ho numero ne’ebe iha (Anterior).

Artigo 14 (Kompetensia Chefe Aldeia)
Chefe aldeia, hanesan membru husi konselhu do suco no moos sem iha limita/prejuizo ba kompetensia ne’ebe iha tuir lei, hanesan:
a) Sai membru konselhu do suco ne’ebe representa aldeia.
b) Implementa desijaun ne’ebe aprovadu husi konselhu do suco ne’ebe iha implikasaun ba aldeia.
c) Fornese ka haruka ba chefe do suco, elementos hotu ne’ebe presija, koordenasaun ho ministerio no moos administrasaun lokal.
d) Favorese kriasaun ba estrutura iha baze, hodi hatan ba komposisaun no resolusaun konflitu kiik ne’ebe mosu iha aldeia.
e) Promove atu respeitu lei no kolabora atu buka estabilidade sosial.
f) Garantia ba kriasaun mekanismo atu halo prevensaun ba violensia domestika, inklui halo kampanya edukasaun sivika iha sira nia aldeia.
g) Fasilita hodi halo kriasaun mekanismu hodi halo protesaun ba vitima violensia domestika, no ba indikasaun autor ne’ebe depende ba situasaun ne’ebe seriu iha kazu hotu. 
h) Promove konsultasaun no desijaun entre populasaun sira iha aldeia ba asuntos hotu ne’ebe relasiona ho vida no desenvolvimentu komunitaria no moos halo reportajem ka hato’o ba konselhu do suco.
i) Halao kompetensia seluk ne’ebe tuir ninia funsaun.

1 komentar:

  1. hau hakarak koalia kona ba artigu11
    kompetensi chef do suco)
    hau interpertasaun alina c-d-e.
    karik chefe do suco mak laimplementa ninia artigu nee karik saida mak ita bale kondena ba chefe do suco

    BalasHapus

Timor Leste Munisipiu Map point