Selasa, 28 September 2021

LIDERANSA


Lideransa em jeral hanesan forsa kapasidade ka abildiade ne’ebe ema ida iha atu bele fo influensia no lidera ema seluk iha area servisu ho hanoin bele atinji ba objetivu ka meta ne’ebe iha. Lider hanesan ema ida ne’ebe hetan konfiansa no kapasidade iha sistema ida nia laran iha area servisu nian, atu sai lider presija tebes konfiansa kapasidade no abilidade atu lidera no fo influensia ba ema seluk iha ekipa, grupu ka organizasaun ida nia laran.

Maioria lider sira iha karismatiku husi sira nia an iha ema sira ne’ebe nia lidera nia matan ka ema seluk, iha visaun no misaun ne’ebe klean no klaru, iha kapasidade atu kontrola no maneja saida mak nia lidera no sai lider ida presija mos abilidade diak iha komunikasaun. Lider ne’ebe forsa liu mak hanesan bele halo adaptasaun nia lideransa ho situasaun saida deit.

 

George R. Terry

Hateten leadership hanesan atividade ne’ebe fo influensa ba ema seluk atu deriji atinji ba objetivu organizasaun nian.

 

Kenneth N. Wexley no Gary Yukl

Hateten lideransa hanesan atividade fo influensia ba ema seluk atu esforsu liu ba deriji forsa iha nia knar, ka halo mudansa ba sira nia atetude.

 

Wahjosumidjo

Lideransa hanesan kapasidade ne’ebe lider ida iha ne’ebe iha karateristika balun hanesan personalidade (personality), Abilidade (ability)no Kapasidade (capability). Lideransa hanesan korenti atividade lider ne’ebe sei la hafahe husi nia pozisaun, istilu no komprotamentu lider ida nian ho interasaun ho lideransa, ema ne’ebe tuir no situasaun.

 

Jacobs no Jacques

Lideransa hanesan prosesu ida ne’ebe fo signifikadu ba esforsu kolektiva, tamba ne’e iha prontidaun atu halao esforsu ne’ebe hakarak atu atinji ba objetivu.

 

Hemhiel no Coons

Lideransa hanesan komportamentu individual ema ida nian iha lidera atividade hotu organizasaun ka grupu ida nian atu atinji ba objetivu hamutuk (shared goal).

 

Charles F. Rauch no Orlando Behling

Hateten lideransa hanesan prosesu ne’ebe fo influensa ba atividade hotu grupu ida nian ne’ebe organiza ba dalan atinji objektivu.

 

Lidaransa ne’ebe diak sempre iha konfiansa husi ema sira ne’ebe servisu hamutuk ka tuir nia. Lideransa ne’ebe uniku sei presija husi ekipa hotu, atu sai lideransa ida laos fasil tamba failansu no komunikasaun ladun diak ne’ebe ita halo bele halakon ema nia respeitu no konfiansa mai ita nia lidera. Atu sai lider ida ne’ebe diak hakerek nain iha hanoin tuir mai;

 

Komunikasaun

Komunikasaun ne’ebe diak ho ema sira ne’ebe ita lidera hanesan xavi importante ida atu bele sai lideransa ne’ebe diak. Komunikasaun ne’ebe ita halao komunikasuan ne’ebe iha transparensia atu nune’e bele motiva, dezenvolve no hadia ekipa ne’ebe ita lidera. Komunikasaun ne’ebe diak no besik ho ekipa laos signfika katak ita lakon pozisaun no integridade, maibe bainhira komunikasaun ne’ebe ita halo iha influensa ba ekipa mak ekipa sei iha prestasaun servisu ne’ebe diak no susesu atinji ba objetivu ne’ebe ita iha.

 

Atetude

Atetude mos hanesan parte xavi ida ne’ebe ema bele sukat hanesan lideransa ne’ebe diak. Lider ida sei hetan valor respeitu no valor tebes iha nia grupu nia laran bainhira iha atetude ne’ebe positivu no kalma ne’ebe ajuda nia grupu kalma liu hasoru dezafiu sira. Lider sei ajuda nia grupu ka ekipa oinsa sai hamutuk husi dezafiu sem hamonu no hatauk. Garante katak ekipa tauk nia lider tamba laos siakten, arogan no hein manda deit, maibe ekipa tauk tamba nia kapasidade no abildiade lidera ekipa ne’ebe diak. Iha xavi ba lideransa ekipa mak servisu unidu hanesan ekipa katak servisu nia susesu no faila laos ema ida nian maibe ekipa nian.

 

La manda maibe hanorin

Termus diak ba lideransa ne’ebe diak mak“Be a leader not a boss”. Lider laos patraun atu hetan servi no manda deit, maibe lider ida ne’ebe diak presija hanorin no lidera, oinsa nia bele fo exemplu ba objetivu sira hodi bele susesu no buka dalan ba ekipa atu kontinua susesu ba atinji sira nia objetivu. Lider ne’ebe forsa iha ekipa ne’ebe forsa no ekipa ne’ebe forsa iha mos lideransa iha konfiansa, kapasidade no abilidade ne’ebe diak.

 

Avaliasaun Ekipa

Lider ne’ebe uniku sempre halo avaliasaun ho ekipa. Atu nune’e apresia ba servisu ne’ebe diak no susesu no hadia atividade ne’ebe seidauk lao masimu tuir objektivu ne’ebe iha. Lideransa ne’ebe diak presija hatene saida mak sala laos se mak sala hodi hadia diak liutan personalidade no profesionalismu iha ekipa ida nia laran.

 

 

 


Kamis, 23 September 2021

POUPANSA DIAK BA FUTURU

Poupansa hanesan solusaun ida ne’ebe ema ida foti atu rai ka rezerva nia rendimentu ba nia moris iha futuru ho objetivu em jeral katak nia bele resilente bainhira iha situsaun difisil iha ita nia moris.

Atu halo poupansa ne’ebe diak, nia xavi importante mak komitmentu atu lahalo gastu ba assuntu ne’ebe laiha importansia no tenki halo planu gastu ne’ebe diak inklui gastu emergensia ne’ebe iha. Ita rasik tenki sai ema ne’ebe foti dezisaun ba ita nia gastu signifika katak assuntu urugensia sira ka derepenti mak latama ba ita nia planu gastu ita presija tetu no analiza fali bainhira halo gastu ba assuntu ida ne’e. Tuir hakerek nain nia hanoin iha dalan barak halo poupansa iha tempu agora mak hanesan;

·       Halo planu preoritazisaun Ba gastus

Hanesan kada lor-loron ka kada fulan ita persija tau planu gastu ba buat ne’ebe importante liu, hanesan ita nia aihan lor-loron, gastu ba transporte no gastu ba pagamentu lor-loron nian ne’ebe karik ita selu iha kada loron ka fulan. Karik iha mos prioritazaun foun no urugensia ntaun ita presija hare no analiza fali ita nia planu gastus no koko remata uluk prioritizisaun sira ne’ebe iha ona, antes aumenta prioritizisaun foun.

·       Garante ita nia gastu labele boot liu ita nia rendimentu

Iha xavi importante seluk mak ita nia planu gastu ne’ebe ita halo labele boot liu ita nia rendimentu ka osan ne’ebe ita simu atu bele garante katak ita iha osan balansiu balun ne’ebe kada fulan ita bele rai ka reserva ba futuru no koko ases an husi tusan ka deve ne’ebe utiliza ba gastu ne’ebe la fo rendiementu.

·       Gastus

Kona ba parte gastu ne’ebe ita halo koko garante lao tuir planu ne’ebe ita planea tiha ona. gastu ne’ebe ita halo sei sai benefisiu diak liutan mai ita bainhira ita halo poupansa, liu-liu gastu ba sosa aihan no gastu sira seluk ne’e nia presu bele muda tuun ka sae tuir presu merkadu nian, no nia oportunidade diak bainhira ita hetan presu gastus ne’ebe kiik liu tuir ita nia planu gastu.

·       Modelu ka istilu ba moris

Iha parte ida ne’e hakerek nain hakarak hateten deit katak ita presija halo komparasaun mos ita nia kapasidade moris ho ema seluk. Tamba dala barak ita moris iha difulkadade finasiamentu tamba ita ho kapasidade moris ne’ebe kiik maibe modelu ka istilu moris boot ntaun sai impaktu boot ba ita nia planu halo poupansa ne’ebe diak ba ita nia futuru. Idea simples ida karik ita nia osan bele ba sae bemo deit karik lalika obriga ita nia an hanesan visinhu ka ema seluk ne’ebe sae taksi karik laos emergensia.

·       Rai Osan ka rezerva Osan

Iha parte ida hanesan parte ne’ebe importante liu atu asegura ita labele iha problema finansial ita presija tenki rai ka rezerva ita nia osan iha banku ka iha uma tuir ita hanoin ida ne’ebe mak diak liu. Rai ka rezerva osan ne’ebe diak mak ita rai ita nia osan minimu prosentu 25 too prosentu 50 atu nune’e bele atinji ba ita nia mehi halo poupansa ne’ebe diak.

·       Bainhira ita rendimentu ka simu la too ita nia gastu

Iha parte ida nee hakarak fo komentariu deit bainhira ita nia gastu ba nesidade boot liu ita nia rendimentu mak ita presija halo analizasaun no hadia ita nia planu ba gastu hotu ne’ebe ita halao durante fulan ida no hasai planu gastu ne’ebe lapresija no obrigamente ita nia balansu gastu tenki minimu hela too porsentu 25 husi ita nia rendimentu atu nune’e ita bele iha poupanza no labele hetan krize orsamentu personal ne’ebe aat liu ba ita nia futuru. No iha mos meus seluk mak ita bele hasae ita nia rendimentu liu husi investimentu kiik sira tuir neseidade ne’ebe ita bele halo.

Reflesaun

Moris iha situasaun difisil iha ema oituan liu mak hatene ita no ajuda ita kompara ho tempu ita susesu no “fasil atu sai riku maibe difisil atu mantein nafatin sai ema riku” D.TRUMP.

 

Agradese ba buat ne’ebe ita iha….

VDR

 


Rabu, 22 September 2021

KOPERASAUN TIMOR LESTE INDONESIA IHA AREA SEGURANSA (BOBOMETO NAPAN) II

 

KAPĺTULU II

KONTEUDU FUNDASAUN TEORIA

2.1. Teoria

Teoria sai hanesan matadalan ka fundamentu bá hakerek nain hodi esplika kona-ba konseitu ne’ebé hakerek nain determina, mak hanesan oinsá dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór–Leste? Maibé antes atu tama bá teoria hirak ne’e, tenki hatene uluk saida mak teoria?

Wiliam Wiersma[1], hateten katak teoria maka hanesan jeneralizasaun ka jeneralizasaun seriu bainhira ita tau atu esplika fenomena iha sistemétika. Teoria katak: jeneralizasaun ka rekolla ne’ebé bele uza atu esplika fenómena ho maneira sistemátika.(Sugiyono, 2010:41)

(Wiliam Wiersma), Hatete katak: a theory is a generalization or series of generalization by which we attempt to explain some phenomena in a systematic manner. Teori adalah generalisasi atau kumpulan generalisasi yang dapat digunakan untuk menjelaskan berbagai fenomena secara sistematik).(Sugiyono, 2010:41).

Hoy & Miskel (2001 : 43) Teoria mak konseitu, (asumsi), no jenerálisaun ne’ebé hetan hodi uza atu hodi halo esplikasaun tuir organisazaun, teoria hanesan ideia no hanoin ne’ebé ema hotu halo definisaun hodi fó oinsá no tanba saida variabel no buat ne’ebé iha relasaun fundamentu teoria.(Demikian pula menurut Hoy &Miskel[2] (2001: 43) bahwa teori adalah “seperangkat konsep, asumsi, dan generalisasi yang dapat digunakan untuk mengukapkan dan menjelaskan perilaku dalam berbagai organisasi).

1.2. Teoria Relasaun Internasionál

Tuir Me clelland fo defenisaun  konaba relasaun internasionál tuir lolos

hanesan estudu ida konaba interaksaun entre parte social ida ne’ebé mak importante  no mós estudu konaba situsaun ou kondisaun iha ambiente  relasaun internasionál iha parte seluk, mak relasaun ba forma interaksaun entre povu governo sira hosi diferente sidadánia. iha Relasaun Internsionál mós hare konaba politíka internasionál no politíka externa ne’ebé mak halibur nasaun sira iha mundu.

Relasaun internasionál bele hare hosi papel autór etadu ne’ebé mak sei falta, tuir nia katak papel Autór Non estate. hanesan autor iha polítika do mundu no fronteira ne’ebé mak hafahe soberania ida komesa la  relevante (relevan) ona  tuir autor non estate balu dehan katak fronteira sira territóriu ida nian sira la iha ona  atensaun ba.

Relasaun Internasionál ne’e iha relasaun ho politíka, social,ekonomia,kultura no interaksaun seluk entre autór sira estate no non estate relasaun internasionál m hare konaba politíka internasionál, polítika do mundu (World plitics) iha signifikadu iha relasaun Internasionál  no politíka internsional ne’ebé mak hanesan (Sinonim)

Nicholes J Spykman (1933.90) fo hanoin fila fali kontestu iha terminologia Iha relasaun Internasionál iha parte inter estate relations iha kontextu relasaun internsional ne’ebé mak halo formulasaun katak relasaun internsional ne’e hanesan “  relations between individuals belonging to diferent  internasionál behavior is the social  behavior of  individuals, or influenced by the existence  or state b of individuals  or group  belong  to diferent state “ ne’e signifika katak relasaun Internasionál nia ambiente nee haleu ho aktividade ne’ebé mak oin oin mai hosi diferente sttate mak aktividade refere mak hanesan komunikasaun internsionál, movimentasaun negosiu  internasionál kompetisaun, altetiku internasionál, Turismu komferencia sira internasionál no seluk.

1.3. Toria Kooperasaun Internasionál

Iha relasuan internasionál iha mós Kooperasaun Internasionál. Iha kooperasaun Internasionál invole mós interese nasionál oin-oin husi soberania idak idak ne’ebé labele hatan rasik husi soberania refere. Kooperasaun[3] internasionál hanesan parte ne’ebé mak iha problema iha relasaun internasionál ne’ebé mak sai hanesan aspeitu iha relasaun internasiona. Isu informasaun hosi kooperasaun internasionál bazeia ba vantagen ne’ebé mak iha kooperasaun nia laran. No hetan liu husi kooperasaun  ne’ebé mak suporta konsitu ne’ebé mak unilateral no kompetetivu, ho liafuan seluk katak kooperasaun internasionál  ne’e forma tamba moris  Internasionál ne’ebé mak involve  area oin-oin mak hanesan Ideologia, polítika, ekonomia, Social, Ambiente moris, kultura, Defeja seguransa, husi  area oinoin ne’ebé mak menciona ne mak sai hanesan interese nasuan de vez enquando sai hanesan  problema iha social, atu hetan solusaun ba problema refere nasaun forma nia kooperasaun internasionál.

Tuir peritus Zainudin  define kooperasaun ne’e servisu ne’ebé mak ema halo husi ema ida ho ema seluk oinsa mak atu bele atinji objetivu ne’ebé mak dinamiku iha pontus importante tolu ne’ebé mak iha kooperasaun nia laran mak hanesan

1.     Ema ne’ebé mak hakarak servisu hamutuk

2.     Interaksaun

3.     Iha objectivu ne’ebé mak hanesan

Tuir peritus ho naran Thomson no Perry koopresaun ne’e hanesan atividade ida ne’ebé mak ho nia level la hanesan hahu husi liña kordenasaun no kooperasaun no ida ne’e hamosu kolaborasaun iha atividade ne’ebé mak hanesan servisu hamutuk[4].

2.4. Teoria Organijasaun Internasionál

Organijasaun Internasionál tuir Matenek nain ho naran Bennet fó definisaun katak Organijasaun Internasionál katak bele halao nia[5] Papel balu ne’ebé mak importante, no nia funsaun mak oinsá b   ele halo kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé mak bele iha nia veneficiu iha kooperasaun nian laran. Funsaun seluk mak ligasaun komunikasaun entre governu atu nune’e territóriu ne’ebé mak iha labele iha problema.

            Organijasaun Internsionál hanesan instituisaun ida ne’ebé mak permanente  ne’ebé mak forma hosi nasaun nasaun ne’ebé atu bele prevene  problema problema ne’ebé mak  sira Rasik labele resolve. Alien de ne’e organijasaun Internasionál ne’e forma hosi governu ho nia intensaun involve an iha akordu Internasionál ho objectivu Prinsipais sira ne’ebé mak atu atinji.             

Tuir Paul Reuter konsidera  katak Organijasaun Internasionál hanesan akomulasaun Nasaun sira ne’ebé permanente no bele expresa sira nia  hakarak ne’ebé mak  realidade hosi membru menbru  Organijasaun Internasionál no bele hatete hanesan asosiasaun nasaun nasaun ne’ebé mak forma hosi  akordu entre nasaun nasaun  no iha Sistema  ne’ebé mak permanente  ou orgaun  ne’ebé mak  forma ona, ho nia intensaun  hodi bele iha objetivu hosi  interese interese  públiku ho nia objectivu prinsipal atu halo kooperasaun entre nasaun membru sira.

Forma Organizasaun Internsional IGOs (Inter governmental organization) iha revizaun atu hare actividade polítika ne’ebé mak halo hosi Organijasaun Internsional fahe ba parte rua mak hanesan tuir mai ne’e.

1.     Organijasaun ne’ebé mak ho nia karakter High politics, organijasaun internasionál ne’ebé mak iha nia karakter polítiku ne’ebé mak ho nia nivel As. hanesan iha area Diplomátika, seguransa ne’ebé mak relasaun ho defeja seguransa soberania nasaun nian[6].

2.     Organijasaun ne’ebé mak ho karakter ne’ebé mak low politik hanesan organijasaun ne’ebé mak nia atividade polítika ne’ebé ho nivel ki’ik, Mak hanesan area ekonomia, social, kultura no teknologia.

Tuir Michael Hass fo definisaun konaba organijasaun Internasionál fahe ba parte rua importante mak hanesan:

Primeiru hanesan estrutura neebe mak iha nia regulamentu, nasaun membru, fatin, tempu hasoru malu. Segundu organijasaun Internasionál hanesan regulamentu neebe mak etabelese ona atu nune’e labele iha aspeitu (non lembaga) iha Organijsaun Internasionál.

Objectivu husi organijasaun Internasionál hanesan koordenasaun ba aktividade, maibé metodu organijsaun atu halo koodenasaun diretamente ho tekniku neebe mak fahe trabalho ne’ebé mak espesífiku.[7]

Funsaun Organijasaun Internasionál

Organijasaun Internasionál ne’ebé mak funsional bazikamente iha funsaun ba hala’o nia aktividade.funsaun ne’ebé mak iha nia objektivu atu atinji objectivu ne’ebé mak hakarak, ne’ebé mal relasiona ho apoiu atu bele hapara problema ne’ebé mak mosu. Funsaun organijasaun Internasionál tuir A. Le Roy[8] Benet hanesan;

1.     To provide the means of cooperation among states in areas which cooperation provides advanteges for all or a large number of nations. Prepara asuntus prinsipais ne’ebé mak presija iha kooperasaun neebe mak halao husi nsaun iha neebe ne’ebé iha rejultadu no vantagen neebe mam boot iha nsaun.

2.     To provide multiple channels of communications among goverments so that areas of accommodation may be explored and easy acces will be available when problems arise. Prepara komunikasaun entre governu atu nune’e bele iha ideia ne’ebé mak diak bainhira problema ida atu mosu.

2.5.         Teoria Interese Nasionál

Konseitu Interese Nasionál importante tebtebes atu hodi bele halo klaru no kompriende autor Internasionál konseitu Interese Nasionál hanesan baze atu hodi fó esplikasaun ba ema ne’ebé mak mai hosi diferente nasaun seluk.

Ba ema ne’ebé mak tuir realism kompara interese nasional esforsu estadu atu bele hetan poder “power”. Tamba poder[9] hanesan buat ne’ebé mak bele hasa’e no kontolra estadu ida ho estadu seluk relasaun poder ou maneja bele liu hosi tékniku konsumidor ou kooperasaun, tamba ne’e poder no interese nasionál foti sai hanesan intrumentu no mós objectivu hosi nasaun seluk atu bele aguenta “survival”Iha polítika internasionál, mos bele signifika hanesan objectivu fundamental no fator ne’ebé mak deside no hein hela desijaun hosi nasaun seluk hodi halo formulasaun ba desijaun externa. Interese Nasionál   hosi estadu ida oficialmente hanesan elementu ne’ebé mak forma nesesidade estadu ne’ebé mak vital tebes hanesan Defeja Seguransa no prosperidade Ekonomia no Sosiokultura.



[1]Sugiono Memahami penelitian kualitatif  2010  paz 41

[2] Sitepu Antonius P, Study hubungan intenasional   Garah Ilmu Yogyakarta, 2011.páj  47

[3] Perwita banyu agung Anak, Yani Mochammad Yanyan.Pengantar Ilmu Hubungan Internasionál, Pt Remaja Rosdakarya Bandung   Mei 2014 páj 33.

[4] http://www.informasi-pendidikan.com/2015/12/pengertian-bimbingan-dan-kerjasama.html,diaksses 12/09/2017

Ikbar ,Yanuar,[5] Metodologi & Teori Hubungan Internasionál  2014 páj 241

[6] Ibid páj 242

[7] Perwita banyu agung Anak, Yani Mochammad Yanyan.Pengantar Ilmu Hubungan Internasionál, Pt Remaja Rosdakarya Bandung   Mei 2014 páj 93.

 

[8] Ibid páj 97

[9]Sitepu, Anthonius Studi hubungan Internasionál Garah Ilmu Yogyakarta, 2011,páj 166.

 

Timor Leste Munisipiu Map point