Kamis, 12 September 2013

LIDERANSA (LEADERSHIP)

Lideransa hanesan hahalok ida ne’ebe halo ho objetivu atu fo influensia ba membrus grupu hodi bele atinji objetivu ne’ebé husi grupo sira determina hamutuk ona hodi bele fo funsaun ne’ebé diak ba individu no moos grupu.

Tuir matenek nain Andrew J. Dubrin fo definisaun spesifiku ne’ebe hatete katak; “Lideransa hanesan esforsu ida atu fo influensia ba ema seluk ka entre ema ida ba ema seluk (interpersonal) liu husi prosesu komunikasaun atu atinji objetivu ida ka objetivu barak”.

 

Diferensia entre lider no lideransa

v Lider nu’udar ema pessoal ne’ebe iha kapasidade no abilidade iha parte ida hodi nune’e bele fo influensia ba ema seluk liu husi meius komunikasaun atu halao aktividades ida hodi bele atinji objetivu hamutuk.

v Lideransa hanesan kbiit ka kapasidade atu fo influensia ba hahalok ema ida ka grupu hodi bele atinji objetivu ida.

 

TIPU KA MODELU LIDERANSA NIAN

Iha mos tipu ka modelu oin-oin lideransa nian. Tipu ka modelu hirak lideransa nia mak hanesan tuir mai ne’e:

 

1. Tipu Autokratiku

Lideransa  Autokratiku (otokratis) katak lideransa ne’ebé ninia metodu ukun hanesan ema ditadura ne’ebé hare organizasaun hanesan ninia privadu ho haree membrus sira iha organizasaun ne’e hanesan material ka makina la hanesan ema umanu ida. Ninia membrus sira tenke hakruuk no halo tuir deit saida mak nia haruka no la simu sujestaun no kritika husi nia membrus sira.

Tipu ida ne’e hetan barak liu iha governasaun liurai nian iha tempu uluk nian ka tempu monarkia

 

2. Tipu Paternalistika

Lideransa ho tipu paternalistika mak lideransa ne’ebé nia ukun hanesan aman ida ne’ebé hare nia membrus sira hanesan labarik no seidauk iha kapasidade atu halao servisu. Nunka atu fo tempu ba nia membrus sira atu halao servisu mesak no foti desijaun mesak.

 

3. Tipu Karismatika

Lideransa karismatika katak lideransa ne’ebé nia ukun ho nia karisma no bele halo membrus sira hotu tuir nia ukun tanba sira fiar, gosta no hadomi maske ita la hatene tanba sa ida ne’e bele akontese ba nia membrus sira.

 

4. Tipu Laissez Faire (Cuek)

Lideransa ho tipu ida ne’e hanesan tipu lideransa ne’ebé mak hanoin katak servisu organizasaun bele lao ho susesu mesak tanba hanoin nia membrus sira ne’ebé servisu ne’e mesak professional no la persija atu fo kontribusaun no kolaborasaun iha servisu nia laran hanesan fo sujestaun.

 

5. Tipu Demokratis

Tipu lideransa demokratis mak lideransa ne’ebe nia ukun ho unidade no servisu hamutuk ho nia membrus sira. Fo oportunidade ba membrus sira atu halao servisu, fo motivasaun ba membrus sira atu bele dezenvolve sira nia kapasidade no kreatividade no sempre simu sujestaun no kritika husi membrus sira. Tempu agora ne’e lideransa ho tipu demokratis mak bele halo aktividade hotu bele sai diak tuir objektivu ne’ebe ita mehi ka hakarak.

 

SAIDA MAK LIDERANSA HO ABORDAJEM JENERU

v Abordajem jeneru katak; Servisu ka kualker aktividade hotu ne’ebé iha tenke envolve mos feto sira hodi bele iha mos oportunidade no direitu atu bele partisipa iha atividade hotu. Exemplu; aktividade iha suku, grupu, organizasaun, partido no seluk-seluk tan

 

Lideransa ho abordajem jeneru katak: Lideransa ne’ebé fo mos oportunidade no fatin ne’ebé hanesan ba feto atu bele lidera hanesan iha grupu, governu, instituisaun, organizasaun no komunidade. Exemplu sai hanesan lider komunitaria ka xefe do suco, sai nudar deputada no seluk-seluk tan.

 

• Iha konstituisaun RDTL artigu 17 kona ba igualdade ba feto ho mane katak; feto ho mane iha direitu no dever ne’ebé hanesan iha vida familia, ekonomia, kultura, politika no seluk-seluk tan.

• Deklarasaun universal direitos humanus aprova husi Asembeleia PBB nian iha loron 10 fulan Desembro 1948.

Tuir Deklarasaun Universal Direitos Humanus katak: Ema hotu moris iha liberdade no dignidade no Direito ne’ebe hanesan.

• No moos ba lei no 6/2006 ne’ebé hateten katak “kada kandidatu numeru haat ne’ebé konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo  dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e iha loron 22 fulan Junhu.

• Lei no 7/2011 artigu 12 kapitulu 2 hanesan alterasaun ba lei no 6/2006 ne’ebe hateten katak “kada kandidatu tolu ne’ebe konkore ba Elisaun Parlamentu Nasional nian ida tenke feto” fo dalan katak feto nia pozisaun absoluta ba fatin hirak ne’e

• Tuir lei lideransa komunitaria no 2/2004 kona ba elisaun xefe do suco, no fo fatin absoluta (labele muda) ba feto atu tuur iha pozisaun tolu mak hanesan; Representante feto rua no representante juventude feto ida

 

• Konvensaun CEDAW parte II artigu 7 ne’ebé koalia konaba estado tenki hola medida hotu ne’ebe diak atu halakon diskriminasaun kontra feto iha moris publika no politika nasaun nian, no liu-liu tenke garante ba feto, direitu ne’ebe hanesan ho mane;

 

o  Vota iha elisaun no referendum publiku hotu-hotu no bele sai kandidatu ba instituisaun publiku atu instituisaun hirak ne’e bele hili nia

 

o Partisipasaun iha formulasaun guvernu nia politiku no implementasaun politika hirak ne’e, no kaer eskritoriu publiku iha guvernu nia nivel hotu-hotu.

 

o Partisipa iha organizasaun non gevernamental no asosiasaun hotu-hotu ne’ebe preukupa ho vida publika no politika nasaun nian

 

 

3 komentar:

  1. Apresia no agradese ba main nia artikel sira hotu ne'ebe mak hau asesu ona, Maun Sagadate ajuda hali hakerek artikel knaba: Estadu de direitu Demokratiki, patriotismu, nasionalismu, integriade, idologia no politika dezenvolvimentu ekonomia.

    BalasHapus
  2. Muito obrigado Tamba ho artiket husi sagadate.... Ho artikel sra ne'e ble aumenta hw nx experiensia no aumenta Liu tan hw nx konesimentu konaba Lidership....obrigado brak ba artikel sra neee😇🙏🙏🤝

    BalasHapus
  3. Obrigado Ba Artikel Ne Maun E Agradeço Tamba Bele Aumenta Tan Hw Nia Koinesimento kona ba leadership 🙏

    BalasHapus

Timor Leste Munisipiu Map point