Selasa, 03 September 2013

CEDAW

CEDAW signifika:
Timor Leste presenta CEDAW ne’e iha tinan 2009 no informa ka hare fila fali kona ba oinsa adopta CEDAW iha Timor Leste hamutuk ho organizasaun seluk atu hatene katak Timor Leste adopta CEDAW no repeita artigu hotu ka lae.

Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu- Hotu Kontra Feto.

Konvensaun ida neebe hanesan instrumentu standar internasional neebe adopta husi Asembeleia Jerál Nasaun Unidas iha tinan Rihun ida Atus Sia Hitu Nulu Resin Sia (1979).

Asembleia Nasaun Unidas  ne’e iha New York hanesan ema neebe reprejenta husi nasaun barak atu deside no implementa kona ba kona ba konvensaun sira.

Dokumentos neebe importante kona ba Direitus Feto nian.

Nasaun Atus Ida Walu Nulu Resin lima (185) maka ratifika konvensaun nee, no Timor Leste ratifika konvensaun nee iha Fulan Desembro Tinan 2002. 

Parlamento Nacional Timor Leste ratifika iha loron 16 fulan Marzu tinan 2003.

Instrumentu ka lei internasional ida atu proteje Direitus Humanus feto nian. 

Objectivu primeiro maka atu halakon diskriminasaun kontra feto no hametin igualdade ba feto no mane.

CEDAW koalia kona ba saida?

Iha konvensaun halakon formas diskriminasaun hotu- hotu kontra feto eziste prinsipiu tolu maka hanesan:

Konvensaun signifika hanesan normas ida neebe ema kria no ema hotu tenke respeita normas neebe mak iha tiha ona nudar konvensaun.

La iha Diskriminasaun 

hare liu ba diskriminasaun bazeia ba jéneru husi direitus fundamental sira no direitus humanus nian.

Direitu ba moris

Konstituisaun RDTL Artigu 29 (Direitu ba moris):

1. La bele viola ema ida nia vida.

2. Estadu rekonyese no garante direitu ba vida.

3. Iha Repúblika Demokrátika Timor Leste la iha kastigu nuudar mate-kotu.

Direitu atu dezenvolve nesesidade baziku.

Direitu atu hetan justisa

Konstituisaun RDTL Artigu 27 (Provedór Direitus Humanus no Justisa ninian):

 Provedór Direitus Humanus no Justisa nian, nudar orgaun independente ida neebe iha knaar atu haree no buka hataan sidadaun sira nia problema hasoru poder publiku, hodi haree loloos hahalok sira nee tuir duni lei, no halo prevensaun no hahu prosesu tomak hodi haburas fali justisa.

Sidadaun sira bele hato’o sira nia kesar ba Provedór Direitus Humanus no Justisa nian kona ba poder públiku sira-nia hahalok ho omisaun, biar la iha kbiit atu hakotu-lia, nia bele hatoo lia-menon ba órgaun kompetente sira.

Maioria absoluta hosi Parlamentu Nasionál maka hili Provedór Direitus Umanus no Justisa nian atu halao knaar iha tinan haat nia laran.

Knaar Provedór Direitus Humanus no Justisa ninian ne’e independente hosi “meiu kbiit administrativu no jurisdisionál nian” ne’ebé hakerek nanis iha Lei-Inan no leioan sira.

Órgaun sira no ema administrasaun ninian iha obrigasaun atu kolabora ho Provedór Direitus Umanus no Justisa nian.

Direitu ba liberdade

Konstituisaun RDTL Artigu 30 (Direitu ba liberdade, seguransa no integridade ema idaidak nian):

 Ema hotu-hotu iha direitu ba liberdade, seguransa no integridade ba nia an rasik.

Labele kaer ka dadur ema ida, wainhira hahalok ne’e la tuir dalan ne’ebé hakerek tiha ona iha lei ne’ebé hala'o daudaun nia laran, tenki hato’o beibeik detensaun eh dadur ema ne’e nian ba juís ne’ebé iha kbiit atu haree iha prazu legál nia laran.

Ema hotu ne’ebe lakon nia liberdade tenke simu kedas informasaun loloos no momoos konaba razaun tan sá nia dadur eh tama iha kadeia no mós nia direitu saida, no hetan lisensa atu ko’alia rasik ho advogadu eh hosi nia maluk eh ema ida-ne’ebé nia laran-metin ba.

Ema ida labele hetan tratamentu aat, ne’ebé laos humanu ka degradante (sai husi kriteria/eliminasaun).

Direitu atu sente confortabel.

Direitu ba prospriedade.

Direitu atu partisipa iha governo no mos iha politika

Igualdade substantivu, ne’ebe kompostu husi:

-          Igualdade ba oportunidade

-          Igualdade ba asesu oportunidade

-          Igualdade ba resultadu

Katak hare ba prinsipiu igual atu hetan igualdade neebe substantive katak direitu feto ho mane hanesan.

Obrigasaun Estadu nian. Nasaun sai hanesan autor importante neebe iha responsabilidade atu bele haree oinsa realizasaun husi igualdade entre feto ho mane hare ba aspeitu ekonomia, social, cultura, sivil no politika.

Tamba sa ita persija atu hatene kona ba CEDAW?
Bazeia ba problema no difikuladades neebe mak hotu neebe Timor Leste hasoru sei mosu nafatin diskriminasaun oin-oin liu-liu diskriminasaun hasoru feto. Iha konvensaun CEDAW, artigu 15 koalia kona ba “Igualdade ba Feto no Mane iha lei nia oin”. 

Iha artigu nee hateten katak nasaun hotu neebe sai hanesan membru ba Konvensaun ida ne’e, fo direitu hanesan ba feto ho mane atu hetan estatutu legal iha problema sivil hotu, fo direitu ba feto atu sai ba nasaun ka rai seluk ho liberdade.

Husi Konvensaun CEDAW, ita hare fila fali ba Konstituisaun RDTL iha artigu 17 katak Igualdade entre feto ho mane. 

Ho Konvensaun Halakon Formas Diskriminasaun Hotu-Hotu Kontra Feto katak mane no feto tenki iha direitu ne’ebe hanesan no mos servisu iha area hotu-hotu iha vida familia no mos iha vida politika, ekonomia, social no kultura.

Tambasa CEDAW Importansia ba ema hotu?

Bazeia ba relatorio inisial estadu Timor Leste kona ba CEDAW konvensaun hatudu momos kona ba “sei iha nafatin diskriminasaun maka’as teb-tebes kontra ema feto”, no hateten katak diskriminasaun hirak ne’e’” viola prinsipiu igualdadi direitu no viola respeitu ba ema nia dignidade.” 

Hanesan difini ona iha artigu 1, diskriminasaun sai nudar “distinsaun (diferensia), eskluzaun (neebe la inklui) ka restrisaun (selu hikas fali) neebe ema halo bazeia ba seksu iha area politika, ekonomia, sosial, kultura, sivil ka seluk tan.” 

Konvensaun ne’e fo afirmasaun (haksesuk ka afirma) pozitivu ba prinsipiu igauldadi hodi husu ba nasaun membru sira atu hola “medidas lolos, hanesan halo lei atu garanti dezenvolvimentu lolos no avansu ba ema feto ho finalidade atu garante ba ema feto, respeitu ba direitus humanus no liberdade baziku ne’ebé bazeia ba igualdadi ema feto no mane, no sira bele goza direitu hirak ne’e.” (Art. 3).

Oinsa ema bele adopta CEDAW iha moris lor-loron?

Liu husi konvensaun CEDAW, artigu hotu neebe refere ona atu iha Konstituisaun no mos deklarasaun universal direitus humanus, oinsa ema hotu bele adopta no kontribui no suporta hodi redus no mos halakon diskriminasaun hasoru ema hotu liu-liu hasoru feto.

Parte Saúde

 Numeru mortalidade inan no kosok oan sira aas tebes.

Feto barak tuur ahi iha uma.

Parte Edukasaun

Labarik feto sira numeru kiik iha edukasaun sekundaria no edukasaun superior.

 Violensia iha dalan klaran atu ba eskola no iha eskola.

Violensia hasoru feto

Informasaun kona ba kazu violensia hasoru feto ladun iha.

Kazu violensi domestika barak liu mak rezolve liu husi metodu tradisional.

Stereotipu no pratika kultura

 Stereotipu nebe makas tebes.

Norma kultura, kustume no tradisaun sira nebe la favoravel.

Kaben sedu no obrigatoriu.

Barlake.

Partisipasaun iha vida politika no publika

Reprezentante feto oituan deit iha vida publika, politika no foti desizaun, liu-liu iha nivel lokal.

Lei no.2/2004 nebe koalia kona ba eleisaun suco no fo oportunidade ba feto atu partisipa iha vida politika, maibe sei nafatin hanesan diskriminasaun ba feto.

Lei no.6.2008 hateten katak, kada kandidatu numero Ha’at ne’ebe konkore ba Eleisaun Parlamento nasional ida tenke feto” fo dalan katak feto nia posisaun obsalutu ba fatin hirak ne’e.

 Tuir Konstituisaun RDTL iha artigu 45 ne’ebe kolia katak ema hotu iha direitu atu partisipa iha vida politika.

Alternativa balun hodi redus diskriminasaun hasoru feto

Liu hosi ezemplu hotu nebe mak iha presiza tebe suporta ema hotu nian atu bele redus no halakon parte diskriminasaun hotu nebe iha.

1.    Hamenus numeru mortalidade inan no kosok oan, hasae konyesimentu no asesu ba fasilidade atendimentu saúde liu-liu iha area rural, prevensaun ba inan isin rua sedu no atendimentu planiamentu familiar.

2.    Asesu neebe hanesan ba edukasaun iha nivel hotu, mantein labarik feto sira iha eskola, kolaborasaun husi inan-aman, halakon analfabetismu.

3.    Asegura katak violensia seksual kaben nian konsidera nudar krime, asesu vitima ba uma mahon nebe seguru, asistensia legal no halibur dadus nebe hafahe tuir seksu.

4.    Hare kultura hanesan dinamika, halakon ka modifika pratika kultura no stereotipu nebe negativu.

Aumenta numeru feto iha foti desizaun, liu-liu iha nivel lokal, kria no asegura ambiente nebe seguru.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar

Timor Leste Munisipiu Map point