Senin, 18 Oktober 2021

KOPERASAUN TIMOR LESTE INDONESIA IHA AREA SEGURANSA (BOBOMETO NAPAN) III

KAPĺTULU III

METODOLOJIA PESKIZA

3.1. Métodu  Peskiza

Metodologia mai hosi liafuan Yunani hosi liafuan rua mak hanesan Hodos ho Logos ou hosi nia liafuan orijin katak metah katak liu hosi no Hodos katak dalan ou maneira. Tuir harafia  metode signifika katak “ciência ne’ebé maka liu hosi dalan ida atu hodi bele atinji objetivu (logos)”.aleinde ne’e metodologia hanesan ciência ou maneira ne’ebé mak uza hodi bele hetan lia los uja investigasaun ho maneira prinsipal sira no esforsa atu hetan lia loss. Tuir Pasaribu no Simanjuntak  (1982) katak métodu nu’udar maneira sistemátika ida atu hodi atinji objetivu.[1]

Bazeia ba problema ne’ebé mak tau ona, katak peskiza ida ne’e uza métodu kualitativu análiza diskrisaun. Métodu ne’ebé peskizadór uza hodi halo análiza ba fontes nia liafuan liu hosi entervista kona-bá Dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste. Análiza diskrisaun Kualitativu katak Análiza ne’ebé utiliza hodi haree Dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór-Leste iha área Saúde diskrisaun ho métodu kualitativu.

 

1.2.  Fokus peskiza

Atividade halo  peskiza ida ne’e konsentra ba asuntu importante mak hanesan

1.     Atu hatene dejafius no oportunidade kooperasaun entre WHO ho ministériu saúde.

2.      Atu hatene servisu prioridade ba area Saúde nian

3.     Atu hatene lalaok apoiu WHO mai Timór-Leste  hodi garantia sustentabilidade seitór Saúde iha futuru.

Tópiku proposta maka Dejafius no Oportunidade kooperasaun WHO ho Ministério Saúde iha area Saúde bazeia ba tópiku ida ne’e peskizadór fó  atensaun liu ba dejafius no oportunidade entre WHO ho Ministériu Saúde hasoru?. 

3.3. Fontes Dadus

Bazeia ba fontes dadus ne’ebé atu hetan husi peskiza ne’e, peskizadór tenke tuir problema ne’ebé determina tiha ona iha kapítulu I. Atu nune’e bele sai hanesan fontes atu hetan dadus mak tuir mai ne`e :

a.     Fontes Dadus Primeiru.

Dadus primeiru katak dadus ne’ebé mak hetan direita hosi peskizador iha kampu  peskiza liu hosi aprosimasaun rua mak hanesan dokumentasaun no  intervista.

b.     Fontes Dadus Secundario.

Dadus sekundáriu katak dadus ne’ebé peskizadóra  hetan hosi dokumentu sira iha peskiza fatin no hosi revizaun literartura.         

Ba peskiza ida ne’e hakerek na’in hala’o analizasaun husi dadus Sekundáriu hanesan arkivu ne’ebé iha relasaun ho fenómena sosiál ne’ebé hetan atu sai hanesan mós dadus ne’ebé importante ba peskiza ida ne’e.

3.4. Tékniku Rekollamentu Dadus

Tékniku rekolamentu dadsus  hanesan etapa ne’ebé mak estrategia iha peskiza nia laran tamba objetivu prinsipal iha peskiza mak atu hetan dadus se la hatene tékniku rekollamentu dadus maka peskizador sei la hetan dadus ne’ebé mak tuir nia level dadus ne’ebé mak tau tia ona.

Rekollamentu dadus ne’e bele halao tuir nia kondisaun /settingtuir nia fontes no tuir nia maneira. Hare’e hosi lalok dadus ne’ebé rekolla iha lalok alamia (natural setting)[2]  hare hosi nia fontes dadus mak rekollamentu dadus sei uja fontes dadus priméiru no sekundáriu. Fontes dadus priméiru hanesan fontes dadus ne’ebé mak dadus ne’ebé mak hetan diretamente husi peskizador sira. Fontes dadus sekundáriu mak hanesan fontes dadus ne’ebé make la diretamente peskizador sira hetan.  Catherine Marshall, Gretchen B. Rossman hatete katak “ the fundamental methods relied on by quslitstive reseaches for gathering information are participation in the setting direct obserbation in-depth interviewing document review" Ho ida ne’e atu hetan dadus priméiru no sekundáriu, peskizadór ka hakerek nain hakarak uza tékniku ou maneira oin-oin hodi halo rekollamentu dadus mak hanesan tuir mai ne’e.

a.     Intervista

Esterberg (2002) fo defenisaun konaba entervista mak hanesan  “A meeting of  two persons to exchange information and idea througt question and  response, serulting in communication and joint construction of meaning about a particular topic[3] intervista hanesan sorumutuk entre ema rua ne’ebé mak fahe informasaun ou hanoin  liu hosi husu perguntas no hatan perguntas no bele hetan signifikadu hosi tópiku ne’ebé mak importante, Intervista uja hanesan tékniku rekollamentu dadsu ne’ebé maka peskizadóra  halo studu dahuluk ida para oinsá mak peskizadóra bele hetan nia roblema ne’ebé mak pekizadóra atu halo peskiza baa, maibé pekizadóra hakarak hatene informasaun ruma hosi responde sira. Tékniku rakolamentu dadus ne’e bazeia ba relatoriu ne’ebé mak mak pekizadóra halo rasik ou self report, ou bele mós hanesan konsesimentu individual aan rasik.

Susan Stainback (1988)  hatete katak ”interviewing provide the researcher  a means to gaind deeper understanding of how the participant interpret a situation or phrnomena than can be gained through observation alon”.

Ho intervista mak peskizador sei hetan infomasaun ou dadus ne’ebe mak kalaru konabá partisipasaun  ba interpretasaun situasaun ou fenomena ne’ebe mak  akontese  no la bele hetan liu hosi observasaun

Alein de ne’e  Esterberg (200) hatete katak  ”interviewing is at the heart of social reseaarch. If you look through almost any sociological journál, you wilel find that much social researchis based on interview, either Standardized or more in-depth” intervista hanesan ema ne’ebé mak ho laran atu halo peskiza atu bele hetan dadus ruma  ne’ebé mak impontante.

b.     Dukumentasaun

Dukumentasaun hanesan rekollamentu dadus ne’ebé peskiza oinsá hamosu preguntas hosi resposta iha baze liu hosi dukumentasaun ne’ebé tenke hanesan ho tópiku peskiza nian.

3.5. Tékniku Análiza Dadus Kualitativu

Tékniku análiza dadus ne’ebé sei utiliza husi hakerek na’in kona-ba peskiza ne’e, hakerek nain utiliza tékniku análiza kualitativu ne’ebé sai hanesan métodu ida ne’ebé atu utiliza hodi análiza ho di’ak kona-ba problema ne’ebé peskizadór hakarak estuda espesífiku liu kona-ba akontesementu  problema iha terenu ne’ebé sai  realidade. Ho ida ne’e peskizadór utiliza, Teoria husi matenek nain Suharsimi Arikunto atu halo análiza infórmasaun husi respondente ou hatán na’in ne’ebé hetan iha terenu mak hanesan:

Kona-ba dadus ne’ebé kualitativu ne’ebé ho utilizasaun ho lia-fuan ou fraze ne’ebé ketak-ketak ne’ebé tuir ida-idak nia kategoria atu hetan solusaun, maibé dala ruma to’o iha pursentu diretamente husi fraze ne’ebé ho kualitativu hotu.

Bazeia ba dadus ne’ebé rekolla husi rezultadu peskiza, depois hala’o haha’lok atu halo tabulasaun ba iha rezistu tabela no sei kontinua hala’o análiza, no mós hala’o interpretasaun dadus.

Iha interpretasaun ba dadus atu hakerek tau hamutuk liu hosi intrumentu peskiza hanesan observasaun, entervista, hodi fóti kona-ba dadus ne’ebé mak relevante ho variabel iha peskiza.

Tuir tékniku análiza interaktivu ne’ebé dezeña tiha ona ho prátikamente mak hanesan tuir mai ne’e ;

1.     Akumulasaun dadus ne’ebé ho maneira entrevista, observasaun, dokumentasaun, depois dadus ne’e  ho intensaun  ho prosesu ne’ebé ho kontinuasaun no halo análiza kualitativu.

2.     Redaksaun dadus ho intensaun hanesan prosesu identifikasaun, simplesmente, fó abstratu, no trasnfórmasaun dadus abruptu ne’ebé mosu husi área peskiza nian.

3.     Interpretasaun dadus akumula husi infórmasaun ne’ebé fó improvávelmente, no atu  halo ka dada konkluzaun no kaer asaun atu hala’o análiza dadus ne’ebé mak iha tiha ona.

4.     Dada konkluzaun no hala’o verifikasaun kona-ba dadus, signifika katak atu hala’o fila-fali ba nota kona-ba dadus ne’ebé hetan husi fatin peskiza no atu halo prova ba realidade ne’ebé válidu [4]

Iha parte seluk peskizadóra hakarak aumenta argumentu husi teoria balun, atu nune’e bele hafórsa peskizadóra. Husi teoria Matthew B. Miles ho A. Maichael Hubermen, hateten katak :” Análiza dadus kualitativu sai hanesan esfórsu ne’ebé iha nia kontinuasaun, repete fila-fali, no ba  bei-beik atu halo análiza dadus, ho maneira kontinuasaun, no hodi halo ezersísiu ba dadus, nomós fóti konkluzasaun hodi uza fraze sai hanesan resposta  ba problema ne’ebé iha.

Dezeña;  husi Análiza Dadus, Matthew B. Miles ho A. Michael Hubermen[5]. (1992 : 20)


Ho dadus ne’ebé mak hetan atu halo konkluzaun atu halo análiza dadus iha kualitativu, ne’ebé hetan hodi halo verifikasaun kona- ba dadus, redaksaun dadus no dadus atu fóti konkluzaun atu halo verifikasaun, tuir rezultadu interpretasaun liu hosi frase ho liafuan atu hala’o diak liu kona-ba ne’ebé mak ita uza iha peskiza.



[1] Ikbar, Yanuar Metodologi & Teori Hubungan Internasionál. 2010 páj  7.

[2]Prof. Dr. Sugiyono Metodologi Penelitian Kualitatif, 2010. Páj 62-63

[3] Prof. Dr. Sugiyono Metodologi Penelitian Kualitatif, 2010. Páj 72

[4] Octaviana Carvalho Da Silva Monografia Prosesu Notísia iha Média Diariu Timór post Dili, ciência polítika UNTL Timór- Leste 20016, Páj 13.

[5] Ibid páj 42.

Selasa, 28 September 2021

LIDERANSA (Leadership) II


Lideransa em jeral hanesan forsa kapasidade ka abildiade ne’ebe ema ida iha atu bele fo influensia no lidera ema seluk iha area servisu ho hanoin bele atinji ba objetivu ka meta ne’ebe iha. Lider hanesan ema ida ne’ebe hetan konfiansa no kapasidade iha sistema ida nia laran iha area servisu nian, atu sai lider presija tebes konfiansa kapasidade no abilidade atu lidera no fo influensia ba ema seluk iha ekipa, grupu ka organizasaun ida nia laran.

Maioria lider sira iha karismatiku husi sira nia an iha ema sira ne’ebe nia lidera nia matan ka ema seluk, iha visaun no misaun ne’ebe klean no klaru, iha kapasidade atu kontrola no maneja saida mak nia lidera no sai lider ida presija mos abilidade diak iha komunikasaun. Lider ne’ebe forsa liu mak hanesan bele halo adaptasaun nia lideransa ho situasaun saida deit.

 

George R. Terry

Hateten leadership hanesan atividade ne’ebe fo influensa ba ema seluk atu deriji atinji ba objetivu organizasaun nian.

 

Kenneth N. Wexley no Gary Yukl

Hateten lideransa hanesan atividade fo influensia ba ema seluk atu esforsu liu ba deriji forsa iha nia knar, ka halo mudansa ba sira nia atetude.

 

Wahjosumidjo

Lideransa hanesan kapasidade ne’ebe lider ida iha ne’ebe iha karateristika balun hanesan personalidade (personality), Abilidade (ability)no Kapasidade (capability). Lideransa hanesan korenti atividade lider ne’ebe sei la hafahe husi nia pozisaun, istilu no komprotamentu lider ida nian ho interasaun ho lideransa, ema ne’ebe tuir no situasaun.

 

Jacobs no Jacques

Lideransa hanesan prosesu ida ne’ebe fo signifikadu ba esforsu kolektiva, tamba ne’e iha prontidaun atu halao esforsu ne’ebe hakarak atu atinji ba objetivu.

 

Hemhiel no Coons

Lideransa hanesan komportamentu individual ema ida nian iha lidera atividade hotu organizasaun ka grupu ida nian atu atinji ba objetivu hamutuk (shared goal).

 

Charles F. Rauch no Orlando Behling

Hateten lideransa hanesan prosesu ne’ebe fo influensa ba atividade hotu grupu ida nian ne’ebe organiza ba dalan atinji objektivu.

 

Lidaransa ne’ebe diak sempre iha konfiansa husi ema sira ne’ebe servisu hamutuk ka tuir nia. Lideransa ne’ebe uniku sei presija husi ekipa hotu, atu sai lideransa ida laos fasil tamba failansu no komunikasaun ladun diak ne’ebe ita halo bele halakon ema nia respeitu no konfiansa mai ita nia lidera. Atu sai lider ida ne’ebe diak hakerek nain iha hanoin tuir mai;

 

Komunikasaun

Komunikasaun ne’ebe diak ho ema sira ne’ebe ita lidera hanesan xavi importante ida atu bele sai lideransa ne’ebe diak. Komunikasaun ne’ebe ita halao komunikasuan ne’ebe iha transparensia atu nune’e bele motiva, dezenvolve no hadia ekipa ne’ebe ita lidera. Komunikasaun ne’ebe diak no besik ho ekipa laos signfika katak ita lakon pozisaun no integridade, maibe bainhira komunikasaun ne’ebe ita halo iha influensa ba ekipa mak ekipa sei iha prestasaun servisu ne’ebe diak no susesu atinji ba objetivu ne’ebe ita iha.

 

Atetude

Atetude mos hanesan parte xavi ida ne’ebe ema bele sukat hanesan lideransa ne’ebe diak. Lider ida sei hetan valor respeitu no valor tebes iha nia grupu nia laran bainhira iha atetude ne’ebe positivu no kalma ne’ebe ajuda nia grupu kalma liu hasoru dezafiu sira. Lider sei ajuda nia grupu ka ekipa oinsa sai hamutuk husi dezafiu sem hamonu no hatauk. Garante katak ekipa tauk nia lider tamba laos siakten, arogan no hein manda deit, maibe ekipa tauk tamba nia kapasidade no abildiade lidera ekipa ne’ebe diak. Iha xavi ba lideransa ekipa mak servisu unidu hanesan ekipa katak servisu nia susesu no faila laos ema ida nian maibe ekipa nian.

 

La manda maibe hanorin

Termus diak ba lideransa ne’ebe diak mak“Be a leader not a boss”. Lider laos patraun atu hetan servi no manda deit, maibe lider ida ne’ebe diak presija hanorin no lidera, oinsa nia bele fo exemplu ba objetivu sira hodi bele susesu no buka dalan ba ekipa atu kontinua susesu ba atinji sira nia objetivu. Lider ne’ebe forsa iha ekipa ne’ebe forsa no ekipa ne’ebe forsa iha mos lideransa iha konfiansa, kapasidade no abilidade ne’ebe diak.

 

Avaliasaun Ekipa

Lider ne’ebe uniku sempre halo avaliasaun ho ekipa. Atu nune’e apresia ba servisu ne’ebe diak no susesu no hadia atividade ne’ebe seidauk lao masimu tuir objektivu ne’ebe iha. Lideransa ne’ebe diak presija hatene saida mak sala laos se mak sala hodi hadia diak liutan personalidade no profesionalismu iha ekipa ida nia laran.

 

 

 


Kamis, 23 September 2021

POUPANSA DIAK BA FUTURU

Poupansa hanesan solusaun ida ne’ebe ema ida foti atu rai ka rezerva nia rendimentu ba nia moris iha futuru ho objetivu em jeral katak nia bele resilente bainhira iha situsaun difisil iha ita nia moris.

Atu halo poupansa ne’ebe diak, nia xavi importante mak komitmentu atu lahalo gastu ba assuntu ne’ebe laiha importansia no tenki halo planu gastu ne’ebe diak inklui gastu emergensia ne’ebe iha. Ita rasik tenki sai ema ne’ebe foti dezisaun ba ita nia gastu signifika katak assuntu urugensia sira ka derepenti mak latama ba ita nia planu gastu ita presija tetu no analiza fali bainhira halo gastu ba assuntu ida ne’e. Tuir hakerek nain nia hanoin iha dalan barak halo poupansa iha tempu agora mak hanesan;

·       Halo planu preoritazisaun Ba gastus

Hanesan kada lor-loron ka kada fulan ita persija tau planu gastu ba buat ne’ebe importante liu, hanesan ita nia aihan lor-loron, gastu ba transporte no gastu ba pagamentu lor-loron nian ne’ebe karik ita selu iha kada loron ka fulan. Karik iha mos prioritazaun foun no urugensia ntaun ita presija hare no analiza fali ita nia planu gastus no koko remata uluk prioritizisaun sira ne’ebe iha ona, antes aumenta prioritizisaun foun.

·       Garante ita nia gastu labele boot liu ita nia rendimentu

Iha xavi importante seluk mak ita nia planu gastu ne’ebe ita halo labele boot liu ita nia rendimentu ka osan ne’ebe ita simu atu bele garante katak ita iha osan balansiu balun ne’ebe kada fulan ita bele rai ka reserva ba futuru no koko ases an husi tusan ka deve ne’ebe utiliza ba gastu ne’ebe la fo rendiementu.

·       Gastus

Kona ba parte gastu ne’ebe ita halo koko garante lao tuir planu ne’ebe ita planea tiha ona. gastu ne’ebe ita halo sei sai benefisiu diak liutan mai ita bainhira ita halo poupansa, liu-liu gastu ba sosa aihan no gastu sira seluk ne’e nia presu bele muda tuun ka sae tuir presu merkadu nian, no nia oportunidade diak bainhira ita hetan presu gastus ne’ebe kiik liu tuir ita nia planu gastu.

·       Modelu ka istilu ba moris

Iha parte ida ne’e hakerek nain hakarak hateten deit katak ita presija halo komparasaun mos ita nia kapasidade moris ho ema seluk. Tamba dala barak ita moris iha difulkadade finasiamentu tamba ita ho kapasidade moris ne’ebe kiik maibe modelu ka istilu moris boot ntaun sai impaktu boot ba ita nia planu halo poupansa ne’ebe diak ba ita nia futuru. Idea simples ida karik ita nia osan bele ba sae bemo deit karik lalika obriga ita nia an hanesan visinhu ka ema seluk ne’ebe sae taksi karik laos emergensia.

·       Rai Osan ka rezerva Osan

Iha parte ida hanesan parte ne’ebe importante liu atu asegura ita labele iha problema finansial ita presija tenki rai ka rezerva ita nia osan iha banku ka iha uma tuir ita hanoin ida ne’ebe mak diak liu. Rai ka rezerva osan ne’ebe diak mak ita rai ita nia osan minimu prosentu 25 too prosentu 50 atu nune’e bele atinji ba ita nia mehi halo poupansa ne’ebe diak.

·       Bainhira ita rendimentu ka simu la too ita nia gastu

Iha parte ida nee hakarak fo komentariu deit bainhira ita nia gastu ba nesidade boot liu ita nia rendimentu mak ita presija halo analizasaun no hadia ita nia planu ba gastu hotu ne’ebe ita halao durante fulan ida no hasai planu gastu ne’ebe lapresija no obrigamente ita nia balansu gastu tenki minimu hela too porsentu 25 husi ita nia rendimentu atu nune’e ita bele iha poupanza no labele hetan krize orsamentu personal ne’ebe aat liu ba ita nia futuru. No iha mos meus seluk mak ita bele hasae ita nia rendimentu liu husi investimentu kiik sira tuir neseidade ne’ebe ita bele halo.

Reflesaun

Moris iha situasaun difisil iha ema oituan liu mak hatene ita no ajuda ita kompara ho tempu ita susesu no “fasil atu sai riku maibe difisil atu mantein nafatin sai ema riku” D.TRUMP.

 

Agradese ba buat ne’ebe ita iha….

VDR

 


Rabu, 22 September 2021

KOPERASAUN TIMOR LESTE INDONESIA IHA AREA SEGURANSA (BOBOMETO NAPAN) II

 

KAPĺTULU II

KONTEUDU FUNDASAUN TEORIA

2.1. Teoria

Teoria sai hanesan matadalan ka fundamentu bá hakerek nain hodi esplika kona-ba konseitu ne’ebé hakerek nain determina, mak hanesan oinsá dejafius no oportunidade kooperasaun WHO ho Ministériu Saúde Timór–Leste? Maibé antes atu tama bá teoria hirak ne’e, tenki hatene uluk saida mak teoria?

Wiliam Wiersma[1], hateten katak teoria maka hanesan jeneralizasaun ka jeneralizasaun seriu bainhira ita tau atu esplika fenomena iha sistemétika. Teoria katak: jeneralizasaun ka rekolla ne’ebé bele uza atu esplika fenómena ho maneira sistemátika.(Sugiyono, 2010:41)

(Wiliam Wiersma), Hatete katak: a theory is a generalization or series of generalization by which we attempt to explain some phenomena in a systematic manner. Teori adalah generalisasi atau kumpulan generalisasi yang dapat digunakan untuk menjelaskan berbagai fenomena secara sistematik).(Sugiyono, 2010:41).

Hoy & Miskel (2001 : 43) Teoria mak konseitu, (asumsi), no jenerálisaun ne’ebé hetan hodi uza atu hodi halo esplikasaun tuir organisazaun, teoria hanesan ideia no hanoin ne’ebé ema hotu halo definisaun hodi fó oinsá no tanba saida variabel no buat ne’ebé iha relasaun fundamentu teoria.(Demikian pula menurut Hoy &Miskel[2] (2001: 43) bahwa teori adalah “seperangkat konsep, asumsi, dan generalisasi yang dapat digunakan untuk mengukapkan dan menjelaskan perilaku dalam berbagai organisasi).

1.2. Teoria Relasaun Internasionál

Tuir Me clelland fo defenisaun  konaba relasaun internasionál tuir lolos

hanesan estudu ida konaba interaksaun entre parte social ida ne’ebé mak importante  no mós estudu konaba situsaun ou kondisaun iha ambiente  relasaun internasionál iha parte seluk, mak relasaun ba forma interaksaun entre povu governo sira hosi diferente sidadánia. iha Relasaun Internsionál mós hare konaba politíka internasionál no politíka externa ne’ebé mak halibur nasaun sira iha mundu.

Relasaun internasionál bele hare hosi papel autór etadu ne’ebé mak sei falta, tuir nia katak papel Autór Non estate. hanesan autor iha polítika do mundu no fronteira ne’ebé mak hafahe soberania ida komesa la  relevante (relevan) ona  tuir autor non estate balu dehan katak fronteira sira territóriu ida nian sira la iha ona  atensaun ba.

Relasaun Internasionál ne’e iha relasaun ho politíka, social,ekonomia,kultura no interaksaun seluk entre autór sira estate no non estate relasaun internasionál m hare konaba politíka internasionál, polítika do mundu (World plitics) iha signifikadu iha relasaun Internasionál  no politíka internsional ne’ebé mak hanesan (Sinonim)

Nicholes J Spykman (1933.90) fo hanoin fila fali kontestu iha terminologia Iha relasaun Internasionál iha parte inter estate relations iha kontextu relasaun internsional ne’ebé mak halo formulasaun katak relasaun internsional ne’e hanesan “  relations between individuals belonging to diferent  internasionál behavior is the social  behavior of  individuals, or influenced by the existence  or state b of individuals  or group  belong  to diferent state “ ne’e signifika katak relasaun Internasionál nia ambiente nee haleu ho aktividade ne’ebé mak oin oin mai hosi diferente sttate mak aktividade refere mak hanesan komunikasaun internsionál, movimentasaun negosiu  internasionál kompetisaun, altetiku internasionál, Turismu komferencia sira internasionál no seluk.

1.3. Toria Kooperasaun Internasionál

Iha relasuan internasionál iha mós Kooperasaun Internasionál. Iha kooperasaun Internasionál invole mós interese nasionál oin-oin husi soberania idak idak ne’ebé labele hatan rasik husi soberania refere. Kooperasaun[3] internasionál hanesan parte ne’ebé mak iha problema iha relasaun internasionál ne’ebé mak sai hanesan aspeitu iha relasaun internasiona. Isu informasaun hosi kooperasaun internasionál bazeia ba vantagen ne’ebé mak iha kooperasaun nia laran. No hetan liu husi kooperasaun  ne’ebé mak suporta konsitu ne’ebé mak unilateral no kompetetivu, ho liafuan seluk katak kooperasaun internasionál  ne’e forma tamba moris  Internasionál ne’ebé mak involve  area oin-oin mak hanesan Ideologia, polítika, ekonomia, Social, Ambiente moris, kultura, Defeja seguransa, husi  area oinoin ne’ebé mak menciona ne mak sai hanesan interese nasuan de vez enquando sai hanesan  problema iha social, atu hetan solusaun ba problema refere nasaun forma nia kooperasaun internasionál.

Tuir peritus Zainudin  define kooperasaun ne’e servisu ne’ebé mak ema halo husi ema ida ho ema seluk oinsa mak atu bele atinji objetivu ne’ebé mak dinamiku iha pontus importante tolu ne’ebé mak iha kooperasaun nia laran mak hanesan

1.     Ema ne’ebé mak hakarak servisu hamutuk

2.     Interaksaun

3.     Iha objectivu ne’ebé mak hanesan

Tuir peritus ho naran Thomson no Perry koopresaun ne’e hanesan atividade ida ne’ebé mak ho nia level la hanesan hahu husi liña kordenasaun no kooperasaun no ida ne’e hamosu kolaborasaun iha atividade ne’ebé mak hanesan servisu hamutuk[4].

2.4. Teoria Organijasaun Internasionál

Organijasaun Internasionál tuir Matenek nain ho naran Bennet fó definisaun katak Organijasaun Internasionál katak bele halao nia[5] Papel balu ne’ebé mak importante, no nia funsaun mak oinsá b   ele halo kooperasaun entre nasaun sira ne’ebé mak bele iha nia veneficiu iha kooperasaun nian laran. Funsaun seluk mak ligasaun komunikasaun entre governu atu nune’e territóriu ne’ebé mak iha labele iha problema.

            Organijasaun Internsionál hanesan instituisaun ida ne’ebé mak permanente  ne’ebé mak forma hosi nasaun nasaun ne’ebé atu bele prevene  problema problema ne’ebé mak  sira Rasik labele resolve. Alien de ne’e organijasaun Internasionál ne’e forma hosi governu ho nia intensaun involve an iha akordu Internasionál ho objectivu Prinsipais sira ne’ebé mak atu atinji.             

Tuir Paul Reuter konsidera  katak Organijasaun Internasionál hanesan akomulasaun Nasaun sira ne’ebé permanente no bele expresa sira nia  hakarak ne’ebé mak  realidade hosi membru menbru  Organijasaun Internasionál no bele hatete hanesan asosiasaun nasaun nasaun ne’ebé mak forma hosi  akordu entre nasaun nasaun  no iha Sistema  ne’ebé mak permanente  ou orgaun  ne’ebé mak  forma ona, ho nia intensaun  hodi bele iha objetivu hosi  interese interese  públiku ho nia objectivu prinsipal atu halo kooperasaun entre nasaun membru sira.

Forma Organizasaun Internsional IGOs (Inter governmental organization) iha revizaun atu hare actividade polítika ne’ebé mak halo hosi Organijasaun Internsional fahe ba parte rua mak hanesan tuir mai ne’e.

1.     Organijasaun ne’ebé mak ho nia karakter High politics, organijasaun internasionál ne’ebé mak iha nia karakter polítiku ne’ebé mak ho nia nivel As. hanesan iha area Diplomátika, seguransa ne’ebé mak relasaun ho defeja seguransa soberania nasaun nian[6].

2.     Organijasaun ne’ebé mak ho karakter ne’ebé mak low politik hanesan organijasaun ne’ebé mak nia atividade polítika ne’ebé ho nivel ki’ik, Mak hanesan area ekonomia, social, kultura no teknologia.

Tuir Michael Hass fo definisaun konaba organijasaun Internasionál fahe ba parte rua importante mak hanesan:

Primeiru hanesan estrutura neebe mak iha nia regulamentu, nasaun membru, fatin, tempu hasoru malu. Segundu organijasaun Internasionál hanesan regulamentu neebe mak etabelese ona atu nune’e labele iha aspeitu (non lembaga) iha Organijsaun Internasionál.

Objectivu husi organijasaun Internasionál hanesan koordenasaun ba aktividade, maibé metodu organijsaun atu halo koodenasaun diretamente ho tekniku neebe mak fahe trabalho ne’ebé mak espesífiku.[7]

Funsaun Organijasaun Internasionál

Organijasaun Internasionál ne’ebé mak funsional bazikamente iha funsaun ba hala’o nia aktividade.funsaun ne’ebé mak iha nia objektivu atu atinji objectivu ne’ebé mak hakarak, ne’ebé mal relasiona ho apoiu atu bele hapara problema ne’ebé mak mosu. Funsaun organijasaun Internasionál tuir A. Le Roy[8] Benet hanesan;

1.     To provide the means of cooperation among states in areas which cooperation provides advanteges for all or a large number of nations. Prepara asuntus prinsipais ne’ebé mak presija iha kooperasaun neebe mak halao husi nsaun iha neebe ne’ebé iha rejultadu no vantagen neebe mam boot iha nsaun.

2.     To provide multiple channels of communications among goverments so that areas of accommodation may be explored and easy acces will be available when problems arise. Prepara komunikasaun entre governu atu nune’e bele iha ideia ne’ebé mak diak bainhira problema ida atu mosu.

2.5.         Teoria Interese Nasionál

Konseitu Interese Nasionál importante tebtebes atu hodi bele halo klaru no kompriende autor Internasionál konseitu Interese Nasionál hanesan baze atu hodi fó esplikasaun ba ema ne’ebé mak mai hosi diferente nasaun seluk.

Ba ema ne’ebé mak tuir realism kompara interese nasional esforsu estadu atu bele hetan poder “power”. Tamba poder[9] hanesan buat ne’ebé mak bele hasa’e no kontolra estadu ida ho estadu seluk relasaun poder ou maneja bele liu hosi tékniku konsumidor ou kooperasaun, tamba ne’e poder no interese nasionál foti sai hanesan intrumentu no mós objectivu hosi nasaun seluk atu bele aguenta “survival”Iha polítika internasionál, mos bele signifika hanesan objectivu fundamental no fator ne’ebé mak deside no hein hela desijaun hosi nasaun seluk hodi halo formulasaun ba desijaun externa. Interese Nasionál   hosi estadu ida oficialmente hanesan elementu ne’ebé mak forma nesesidade estadu ne’ebé mak vital tebes hanesan Defeja Seguransa no prosperidade Ekonomia no Sosiokultura.



[1]Sugiono Memahami penelitian kualitatif  2010  paz 41

[2] Sitepu Antonius P, Study hubungan intenasional   Garah Ilmu Yogyakarta, 2011.páj  47

[3] Perwita banyu agung Anak, Yani Mochammad Yanyan.Pengantar Ilmu Hubungan Internasionál, Pt Remaja Rosdakarya Bandung   Mei 2014 páj 33.

[4] http://www.informasi-pendidikan.com/2015/12/pengertian-bimbingan-dan-kerjasama.html,diaksses 12/09/2017

Ikbar ,Yanuar,[5] Metodologi & Teori Hubungan Internasionál  2014 páj 241

[6] Ibid páj 242

[7] Perwita banyu agung Anak, Yani Mochammad Yanyan.Pengantar Ilmu Hubungan Internasionál, Pt Remaja Rosdakarya Bandung   Mei 2014 páj 93.

 

[8] Ibid páj 97

[9]Sitepu, Anthonius Studi hubungan Internasionál Garah Ilmu Yogyakarta, 2011,páj 166.

 

Saida mak agrofloresta

Agrofloresta maka prátika ida uza rai nian iha ne'ebé ai-horis ai-laran sira kuda iha paizajen agríkola sira iha ne'ebé interasaun e...